ZAKON O OTOCIMA

(«Narodne novine», broj 116/18)

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka, zaštitom otoka i otočića u Jadranskom moru te poluotoka Pelješca (u daljnjem tekstu: otoci), određuje politika otočnog razvoja, tijela nadležna za upravljanje otočnim razvojem, razvrstavanje otoka u skupine i vrednovanje razvijenosti otoka, praćenje i izvještavanje o provedbi politike otočnog razvoja u svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna, fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.

Članak 2.
Poluotok Pelješac u smislu ovoga Zakona ima status otoka.

Interes Republike Hrvatske za osobitu zaštitu otoka

Članak 3.
S obzirom na interes Republike Hrvatske za osobitu zaštitu otoka, ovim se Zakonom uređuje način na koji se otočna dobra mogu upotrebljavati i iskorištavati te razvojna politika usmjerena na prevladavanje ograničenja kojima su otoci podvrgnuti.

Otoci kao područja s razvojnim posebnostima

Članak 4.
Otoci Republike Hrvatske područja su s razvojnim posebnostima određena zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske te im se određuje poseban planski i programski pristup nositelja politike područnog (regionalnog) i otočnog razvoja.

Značenje pojmova

Članak 5.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. otok prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine veće od 1 km2
2. otočić prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine od 0,01 km2 do 1 km2
3. hrid prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 km2, vidljiv iznad površine mora
4. greben prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 km2, povremeno potopljen ispod površine mora
5. Registar otoka – jedinstveni registar otoka, otočića i hridi u kojem su oni klasificirani po vanjskim obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje (naziv, geografski položaj, površina, teritorijalna nadležnost, naseljenost, gospodarski, infrastrukturni, suprastrukturni i okolišni pokazatelji)
6. premošteni otok – otok mostom povezan s kopnom
7. otočani hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište na otocima ili na poluotoku Pelješcu te državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i članovi njihovih obitelji s prijavljenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj i koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima ili poluotoku Pelješcu
8. obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave – jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze otoci
9. održivi razvoj otoka – dugoročni proces unapređenja otočnog gospodarstva i otočne zajednice koji se ostvaruje prepoznavanjem, poticanjem i upravljanjem otočnim razvojnim potencijalom i korištenjem raspoloživih resursa uz najmanje moguće ugrožavanje prirodnih sustava
10. jedinica lokalne samouprave na otoku – jedinica lokalne samouprave čije se sjedište nalazi na otoku
11. otoci sa specifičnim položajem – otoci i dijelovi otoka kojima se sjedište jedinice lokalne samouprave nalazi na kopnu ili na drugom otoku
12. otočni razvojni dionici – otočni poslovni sektor te znanstvenici, zadruge i organizacije civilnog društva koje djeluju na otocima
13. otočni razvojni pokazatelji – skup otocima primjerenih geografskih, demografskih, gospodarskih, infrastrukturnih, suprastrukturnih i okolišnih pokazatelja kojima se određuje, prati i vrednuje ukupna razvijenost pojedinog otoka i tako oblikuje osnova za vođenje otočne razvojne politike
14. otočnost – skup geografskih, društvenih, povijesnih, gospodarskih i ekoloških posebnosti proizašlih iz potpune okruženosti morem. Iznimno se pojam otočnosti primjenjuje i na poluotok Pelješac
15. pametni otok – otok koji se uz korištenje odgovarajućih alata i inovativnih rješenja razvija ekološki, društveno, tehnološki i ekonomski održivo, gradeći pritom kružno gospodarstvo i povećavajući samodostatnost i otpornost na klimatske promjene; pametni otok je sastavnica ukupne prostorno-ekonomske razvojne politike jer se kao predložak može i treba koristiti za planiranje i promicanje razvoja održivih tehnologija koje se, jednom isprobane i uhodane u otočnim uvjetima, mogu u većem obujmu uvoditi i na kopnu
16. čista energija – energija dobivena iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih postrojenja, kao i biogoriva te druga sintetska goriva proizvedena iz obnovljivih izvora na održivi način
17. kružno gospodarstvo – gospodarstvo koje osigurava održivo gospodarenje resursima, a otpad svodi na najmanju moguću mjeru
18. Nacionalni plan razvoja otoka – srednjoročni akt strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značenja
19. Nacionalna razvojna strategija – dugoročni akt strateškog planiranja koji se donosi sukladno propisu kojim se uređuje područje strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
20. otočni koordinator – fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka
21. regionalni koordinator – javna ustanova koja obavlja poslove od javnog interesa osnovana po posebnom zakonu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, radi učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave
22. otočni razvojni projekt – projekt čiji je nositelj ministarstvo nadležno za otoke (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i kojim se pridonosi postizanju razvojnih smjerova i strateških ciljeva definiranih u okviru Nacionalnog plana razvoja otoka, od važnosti za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na otocima te akata povezanih s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a i s korištenjem fondova EU-a
23. otočni poslodavci – fizičke osobe – obrtnici, trgovac pojedinac i pravne osobe koje svoju registriranu djelatnost obavljaju na otocima, neovisno o svom sjedištu.

DIO DRUGI

HRVATSKO OTOČJE

Otoci, otočići, hridi i grebeni

Članak 6.
(1) Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena. Otoka, otočića, hridi i grebena ima ukupno 1244 i sastavni su dio teritorija Republike Hrvatske.
(2) Popis otoka i otočića prikazan je u Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Zakona.
(3) Ministarstvo ustrojava i vodi Registar otoka.
(4) Metodologiju ustrojavanja i vođenja Registra otoka pravilnikom propisuje ministar nadležan za otoke (u daljnjem tekstu: ministar).

Razvrstavanje otoka

Članak 7.
U svrhu planiranja i provedbe programa, projekata, mjera i aktivnosti propisanih ovim Zakonom, kao i drugim propisima koji se bave otočnom razvojnom politikom otoci se razvrstavaju prema:
a. geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti
b. udaljenosti od kopna
c. specifičnom položaju.

Razvrstavanje otoka po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti

Članak 8.
(1) Otoci se razvrstavaju po geografskom kriteriju i teritorijalnoj nadležnosti obalno-otočnih jedinica područne (regionalne) samouprave na sedam područja:
I. područje obuhvaća otoke Istarske županije: Sv. Nikola, Kuvrsada, Maškin, Sv. Andrija, Sv. Ivan na pučini, Sv. Katarina, Mali Brijun, Vanga (Krasnica) i Veli Brijun
II. područje obuhvaća otoke Primorsko-goranske županije: Krk, Cres, Lošinj, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Unije, Ilovik i Rab
III. područje obuhvaća dio otoka Paga (Grad Novalja) koji pripada Ličko-senjskoj županiji
IV. područje obuhvaća otoke Zadarske županije: Pag – dio (Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana), Vir, Ugljan, Pašman, Babac, Ošljak, Dugi otok, Iž, Rava, Silba, Molat, Ist, Olib, Premuda, Vrgada, Sestrunj, Rivanj i Zverinac
V. područje obuhvaća otoke Šibensko-kninske županije: Murter, Prvić, Zlarin, Krapanj, Kaprije, Žirje i Kornat
VI. područje obuhvaća otoke Splitsko-dalmatinske županije: Brač, Čiovo, Šolta, Drvenik Veli, Drvenik Mali, Hvar, Vis i Biševo
VII. područje obuhvaća otoke Dubrovačko-neretvanske županije: Korčula, Mljet, Lastovo, Šipan, Lopud, Lokrum, Koločep i poluotok Pelješac.
(2) Područjima iz stavka 1. ovoga članka pripadaju i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju otocima iz stavka 1. ovoga članka.

Razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna

Članak 9.
(1) Otoci se prema udaljenosti od kopna dijele na:
1. pučinske otoke – skupina otoka najudaljenijih od kopna
2. kanalske otoke – skupina otoka srednje udaljenosti od kopna
3. priobalne otoke – skupina otoka najbližih kopnu
4. premoštene otoke – skupina otoka mostom povezanih s kopnom.
(2) Pučinski otoci su: Unije, Vele Srakane, Male Srakane, Susak, Premuda, Ist, Molat, Dugi otok, Ilovik, Kornat, Žirje, Biševo, Vis, Lastovo, Prežba i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.
(3) Kanalski otoci su: Cres, Lošinj, Silba, Olib, Sestrunj, Zverinac, Rivanj, Iž, Rava, Kaprije, Hvar, Korčula, Mljet, Vrnik i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.
(4) Priobalni otoci su: Rab, Ugljan, Ošljak, Pašman, Babac, Vrgada, Prvić, Zlarin, Krapanj, Drvenik Mali, Drvenik Veli, Šolta, Brač, Šipan, Lopud, Koločep i svi povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci i otočići koji katastarski pripadaju navedenim otocima.
(5) Premošteni otoci su: Krk, Pag, Vir, Murter, Čiovo i poluotok Pelješac.
(6) Za svaku pojedinu skupinu otoka iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi Program mjera kroz Otočni godišnji program u skladu s potrebama svake pojedine skupine otoka proizašlih zbog njihove udaljenosti od kopna.
(7) Pri donošenju Programa iz stavka 6. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir poseban status otoka koji su unutar obuhvata nacionalnih parkova i/ili parkova prirode.

Otoci sa specifičnim položajem

Članak 10.
(1) Otoci i dijelovi otoka sa specifičnim položajem su:
Vele Srakane, Male Srakane, Ilovik, Susak, Unije i Cres – dio (u sastavu Grada Malog Lošinja); Premuda, Rava, Ist, Iž, Molat, Silba, Škarda i Olib (u sastavu Grada Zadra); Babac (u sastavu Općine Sv. Filip i Jakov); Zverinac i Lavdara (u sastavu Općine Sali); Vrgada (u sastavu Općine Pakoštane); Ošljak, Rivanj i Sestrunj (u sastavu Općine Preko); Prvić (u sastavu Grada Vodica); Kaprije, Krapanj, Zlarin i Žirje (u sastavu Grada Šibenika); Žutsko-sitsko otočje, Kornat i Kornatsko otočje (u sastavu Općine Murter-Kornati); Čiovo – dio, Drvenik Veli i Drvenik Mali (u sastavu Grada Trogira); Čiovo – dio (u sastavu Grada Splita); Pakleni otoci (u sastavu Grada Hvara), Šćedro (u sastavu Općine Jelsa); Svetac / Sveti Andrija i Biševo (u sastavu Grada Komiže); Budikovac Veli (u sastavu Grada Visa); Prežba i Sušac (u sastavu Općine Lastovo); Vrnik (u sastavu Grada Korčule); Koločep, Šipan, Jakljan, Lokrum i Lopud (u sastavu Grada Dubrovnika).
(2) Za otoke iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi Program mjera kroz Otočni godišnji program kako bi se ublažili nedostaci koji proizlaze iz specifičnog položaja ovih otoka u odnosu na sjedište jedinice lokalne samouprave u čijem se sastavu nalaze.
(3) Pri donošenju Programa iz stavka 2. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir poseban status otoka i/ili dijelova otoka iz stavka 1. ovoga članaka koji su unutar obuhvata nacionalnih parkova i/ili parkova prirode.

Otočna urbana područja

Članak 11.
(1) Radi učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja, ustrojavaju se otočna urbana područja.
(2) Otočna urbana područja su gradovi na otocima koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 2000 stanovnika i/ili su u sustavu prostornog uređenja određeni kao subregionalna, odnosno područna i lokalna središta.
(3) Otočna urbana područja mogu uključivati i susjedne jedinice lokalne samouprave i njihove dijelove, uz prethodnu suglasnost njihovih predstavničkih tijela.
(4) Strateški ciljevi razvoja otočnih urbanih područja ugrađuju se u planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona.

DIO TREĆI

RAZVIJENOST OTOKA

POGLAVLJE I.

OTOČNI RAZVOJNI POKAZATELJI

Vrednovanje razvijenosti otoka na temelju otočnih razvojnih pokazatelja

Članak 12.
(1) Uvažavajući otočnost, razvijenost otoka vrednuje se otočnim razvojnim pokazateljima.
(2) Svrha vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka je određivanje stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka sukladno vrijednostima njihovih otočnih razvojnih pokazatelja.
(3) Ministarstvo kontinuirano prati razvoj otoka i vrednuje njihovu razvijenost najmanje jednom u tri godine.
(4) Postupak vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo.
(5) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz svojih očevidnika i drugih evidencija potrebne za vrednovanje i praćenje stupnja razvijenosti otoka.
(6) Podatke o vrednovanju razvijenosti otoka Ministarstvo objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
(7) Otočne razvojne pokazatelje i postupak vrednovanja razvijenosti otoka propisuje ministar pravilnikom.

Razvrstavanje nastanjenih otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima

Članak 13.
(1) Nastanjeni otoci razvrstavaju se prema otočnim razvojnim pokazateljima u:
– I. skupinu koju čine nerazvijeni otoci
– II. skupinu koju čine manje razvijeni otoci
– III. skupinu koju čine razvijeni otoci.
(2) Posebnu skupinu otoka, koji se ne razvrstavaju na način iz stavka 1. ovoga članka, čine povremeno nastanjeni i nenastanjeni otoci.
(3) Povremeno nastanjene otoke čine otoci koji su nastanjeni u dužim i kraćim razdobljima tijekom godine zbog obavljanja poljoprivredne, ribarske, turističke, ugostiteljske, hotelijerske, svjetioničarske, duhovne, znanstveno-obrazovne i slične djelatnosti.
(4) Odluku o razvrstavanju otoka prema otočnim razvojnim pokazateljima donosi ministar nakon provedenog postupka vrednovanja razvijenosti otoka iz članka 12. ovoga Zakona.

Otočno prioritetno područje

Članak 14.
(1) Radi učinkovitog planiranja, usklađivanja i provedbe politike otočnog razvoja te radi fizičkog i gospodarskog razvoja i društveno-socijalne regeneracije otoka ustrojavaju se otočna prioritetna područja.
(2) U otočno prioritetno područje svrstavaju se pučinski otoci iz članka 9. stavka 2., otoci sa specifičnim položajem i otoci I. skupine iz članka 13. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.
(3) Strateški ciljevi razvoja otočnih prioritetnih područja ugrađuju se u Nacionalni plan razvoja otoka i planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona.

POGLAVLJE II.

PRIMJENA OTOČNIH RAZVOJNIH POKAZATELJA

Otoci u planiranju i provođenju projekata, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela

Članak 15.
(1) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom planiranja i provođenja projekata, mjera i aktivnosti za razvoj otoka u upravnom području iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi projekta, mjera i aktivnosti te raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovu učinku na razvoj otoka, uzimajući u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstavanje otoka iz članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.
(2) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, prilikom provođenja postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, uzet će u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstanost otoka na temelju članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

Briga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o otocima

Članak 16.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti te uzimati u obzir vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja i razvrstanost otoka na temelju članaka 9., 10. i 13. ovoga Zakona.

DIO ČETVRTI

INSTITUCIONALNI OKVIR

Nositelj otočne politike

Članak 17.
Ministarstvo je nositelj politike otočnog razvoja.

Otočno vijeće

Članak 18.
(1) Radi savjetovanja pri izradi i provođenju programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka ministar osniva Otočno vijeće kao svoje savjetodavno tijelo.
(2) Otočno vijeće čine:
a) predstavnici Hrvatskoga sabora
b) predstavnici tijela državne uprave i/ili nadležnih javnopravnih tijela
c) predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnosti otoci odnosno dijelovi otoka
d) otočni koordinatori
e) predstavnici otočnih razvojnih dionika
f) predstavnici znanstvene i stručne zajednice koji se bave otočnim razvojem.
(3) Ministar predsjeda radom Otočnog vijeća.
(4) Otočno vijeće sudjeluje u izradi Otočnog godišnjeg programa iz članka 27. ovoga Zakona.
(5) Otočno vijeće donosi Poslovnik o radu.
(6) Za svoj rad u Otočnom vijeću članovi Otočnog vijeća ne primaju naknadu.
(7) Administrativno-stručne poslove Otočnog vijeća obavlja Ministarstvo.
(8) Broj članova Otočnog vijeća, način odabira članova i djelokrug Otočnog vijeća propisuje ministar pravilnikom.

Otočni koordinatori

Članak 19.
(1) Otočni koordinator je fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka.
(2) Otočni koordinator obavlja poslove iz stavka 1. ovoga članka u okviru propisanih poslova regionalnog koordinatora, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske, isključivo za otočno područje koje obuhvaća otok ili skupinu otoka koji se nalaze unutar obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave za koju je nadležan regionalni koordinator.
(3) Osim poslova iz stavka 2. ovoga članka, otočni koordinator za otočno područje obavlja sljedeće poslove:
1. surađuje s Ministarstvom na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka
2. obavlja upis otočnih razvojnih projekata u registar otočnih razvojnih projekata i dostavlja podatke za jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata
3. sudjeluje u radu Otočnog vijeća
4. obavlja i druge poslove sukladno ovom Zakonu.
(4) Prethodnu suglasnost regionalnom koordinatoru za zasnivanje radnog odnosa otočnog koordinatora daje Ministarstvo.
(5) Nadzor nad radom otočnih koordinatora provodi Ministarstvo.
(6) Ministarstvo vodi jedinstveni registar otočnih razvojnih projekata kojim se objedinjuju registri otočnih razvojnih projekata iz stavka 3. točke 2. ovoga članka.
(7) Međusobne odnose te prava i obveze u vezi s osiguravanjem financiranja i drugih uvjeta potrebnih za rad otočnih koordinatora iz ovoga članka Ministarstvo i regionalni koordinatori uredit će sporazumom.
(8) Broj otočnih koordinatora za svaku obalno-otočnu jedinicu područne (regionalne) samouprave i obuhvat otočnog područja iz stavka 2. ovoga članka za svakog otočnog koordinatora utvrđuje se odlukom koju donosi ministar.

DIO PETI

CILJEVI RAZVOJA OTOKA

Održivi razvoj otoka

Članak 20.
(1) Održivi razvoj otoka pretpostavlja ostvarivanje općih ciljeva: stabilan gospodarski razvoj otoka, pravedna raspodjela socijalnih mogućnosti za sve otočane, zaštita otočnog okoliša i povećanje otpornosti na klimatske promjene.
(2) Na otocima će se poticati ulaganja u konkurentne i inovativne sektore koji su ekološki, prostorno, gospodarski, tehnološki i društveno održivi.

Katastar i zemljišne knjige na otocima

Članak 21.
(1) Radi održivog razvoja otoka, sređivanje i usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga na otocima smatra se prioritetnim i od strateškog značenja.
(2) Sređivanje i usklađenje katastra i zemljišnih knjiga za područje otoka izvršit će nadležna tijela u skladu s posebnim propisima.
(3) Vlada Republike Hrvatske donosi Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, a izrađuju ga ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Državna geodetska uprava.

Pametni otok

Članak 22.
(1) Ovim Zakonom potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s jednom ili više odrednica Pametnog otoka, a koje su:
1. aktivno sudjelovanje u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena na lokalnoj razini
2. uvođenje i korištenje naprednih tehnologija radi osiguranja optimalnog upravljanja i korištenja lokalnih resursa i infrastrukture kroz različite poslovne modele
3. smanjenje upotrebe fosilnih goriva povećanjem održivog korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti
4. promicanje održive mobilnosti na otocima
5. smanjenje i konačno uklanjanje nedostatka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima
6. stvaranje područja bez odlaganja otpada promicanjem kružnog gospodarstva
7. očuvanje karakteristične prirodne i kulturne baštine otoka
8. diverzificiranje otočnog gospodarstva iskorištavanjem posebnosti otoka u stvaranju novih i inovativnih lokalnih djelatnosti
9. jačanje i promoviranje socijalne uključenosti, edukacije i participacije građana
10. prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima.
(2) Projekti koji se provode u skladu s odrednicama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prioritetnima za financiranje na natječajima koje provodi Ministarstvo te druga tijela državne uprave i druga javnopravna tijela.
(3) Projekti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti usklađeni s dokumentima prostornog uređenja i prostornim planovima.

Poticanje zadrugarstva na otocima

Članak 23.
(1) Ministar nadležan za poduzetništvo donosi Program poticanja zadružnog poduzetništva za zadruge koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje rad zadruga te imaju sjedište i djeluju i na području otoka, a koji uključuje modele poticanja zadrugarstva koje provodi ministarstvo nadležno za poduzetništvo u suradnji s Ministarstvom i drugim tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Ministarstvo nadležno za poduzetništvo dodjeljuje financijske potpore zadrugama na otocima kroz Program iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za zadružno poduzetništvo.

Poticanje razvoja civilnog društva na otocima

Članak 24.
(1) U skladu s odrednicom Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, Ministarstvo potiče i stvara povoljno okruženje za razvoj civilnog društva na otocima, jačajući ulogu i kapacitete organizacija civilnog društva i podržavajući njihovo umrežavanje.
(2) Ministar donosi Program poticanja razvoja civilnog društva na otocima za organizacije civilnog društva koje su osnovane u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje civilno društvo te imaju sjedište i djeluju na području otoka, a koji uključuje modele poticanja organizacija civilnog društva koje provodi Ministarstvo.
(3) Ministarstvo dodjeljuje financijske potpore organizacijama civilnog društva na otocima kroz Program iz stavka 2. ovoga članaka.
(4) Sredstva za ostvarivanje financijske potpore iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se organizacijama civilnog društva iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Pravilnik o provedbi Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima donosi ministar.

DIO ŠESTI

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

Nacionalni plan razvoja otoka

Članak 25.
(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Nacionalni plan razvoja otoka (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan).
(2) Nacionalni plan definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u upravnom području razvoja otoka.
(3) Nacionalni plan sadrži sljedeća otočna programska područja:
a) prometno povezivanje (pomorski, cestovni i zračni prijevoz)
b) vodoopskrba i odvodnja
c) gospodarski razvoj i poduzetništvo
d) demografska obnova
e) poljoprivreda, ribarstvo i lovstvo
f) gospodarenje otpadom
g) zdravstvena zaštita i razvoj telemedicine
h) elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina
i) zaštita prirode i okoliša
j) kultura i očuvanje kulturne baštine
k) predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje i znanost
l) čista energija, energetika, obnovljivi izvori energije, ublaženje i prilagodba klimatskim promjenama
m) socijalna skrb
n) razvoj civilnog društva
o) turizam
p) stambeno zbrinjavanje
r) zaštita i korištenje malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.
(4) Programska područja Nacionalnog plana u najvećoj će mogućoj mjeri slijediti odrednice Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Nacionalni plan sadrži posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i okvir je za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.
(6) Nacionalni plan donosi se za razdoblje od sedam godina.
(7) Nacionalni plan mora biti usklađen s dokumentima prostornog uređenja.

Plan razvoja otoka

Članak 26.
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na otoku s jednom jedinicom lokalne samouprave odnosno sporazumno sva predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave na otoku s više jedinica lokalne samouprave donose plan razvoja otoka (u daljnjem tekstu: plan razvoja otoka).
(2) Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave na otoku s više jedinica lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka donose zajedničku odluku o nositelju izrade plana razvoja otoka.
(3) Za otoke sa specifičnim položajem plan razvoja otoka ili otočne skupine donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave kojoj otok teritorijalno pripada.
(4) Plan razvoja otoka izrađuje se u skladu s programskim područjima Nacionalnog plana iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona i obvezna je osnova za financiranje razvojnih programa i projekata iz sredstava fondova Europske unije i drugih izvora financiranja.
(5) Plan razvoja otoka izrađuje se i donosi za razdoblje od sedam godina.
(6) Sredstva potrebna za izradu svakog pojedinog plana razvoja otoka osigurat će: jednu trećinu Ministarstvo, jednu trećinu jedinica područne (regionalne) samouprave i jednu trećinu jedinica/jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. odnosno stavka 3. ovoga članka.
(7) Metodologiju i postupak izrade planova razvoja otoka propisuje ministar pravilnikom.

Otočni godišnji program

Članak 27.
(1) Otočni godišnji program donosi se na temelju Nacionalnog plana i u skladu s planovima razvoja otoka te sadrži mjere, projekte i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na razini godine, a vezanih uz otočni razvoj prema programskim područjima iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona, te izvore njihova financiranja.
(2) Otočni godišnji program donosi ministar najkasnije 30. rujna tekuće godine za sljedeću godinu.

Razvojni sporazum

Članak 28.
(1) Radi provedbe ovoga Zakona i učinkovite koordinacije politike otočnog razvoja može se sklopiti razvojni sporazum za područje najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske.
(2) Razvojnim sporazumom iz stavka 1. ovoga članaka usuglašavaju se prioriteti otočnog razvoja državne i područne (regionalne) razine, utvrđuju se strateški projekti otočnog razvoja koji pridonose razvoju otoka za koji se sklapa razvojni sporazum te se planiraju sredstva za njegovu provedbu.

DIO SEDMI

OTOČNA PRAVA

POGLAVLJE I.

PRAVA U SUSTAVU JAVNOG PRIJEVOZA

Sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prometa

Članak 29.
(1) Javni putnički i putničko-teretni prijevoz u linijskom prometu između otoka i kopna i u međuotočnom prometu organizira se, usklađuje i unapređuje kao sustav pomorskog, zračnog i cestovnog prijevoza.
(2) Trajektne, brodske, brzobrodske i autobusne linije koje povezuju otočna naselja odnosno otoke s kopnom i otoke međusobno, kao i razmještaj, veličina, propusnost i rokovi izgradnje cesta, mostova, tunela, luka, pristana, letjelišta, zračnih luka i helidroma te izvori i načini financiranja razvoja sustava otočnog pomorskog, zračnog i cestovnog prijevoza utvrđuju se Nacionalnim planom.

Pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz

Članak 30.
(1) Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama s obvezom javne usluge koje povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno i na povlašteni javni pomorski prijevoz svojih vozila u skladu s posebnim propisima.
(2) Za potrebe ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka uspostavljen je informatički sustav javnog prijevoza za putnike i vozila (SEOP) u skladu sa zakonom kojim se uređuje javni obalni linijski pomorski promet.
(3) Povlašteni prijevoz putnika i vozila otočana iz stavka 1. ovoga članka i visina povlastice, uspostava informatičkog sustava javnog prijevoza iz stavka 2. ovoga članka, razvrstavanje linija javnog prijevoza, utvrđivanje, usklađivanje i objava redova plovidbe, cijene usluga u javnom pomorskom prijevozu i osiguranje sredstava za obavljanje javnog prijevoza uređuju se zakonom kojim se uređuje javni obalni linijski pomorski promet.

Pravo na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz

Članak 31.
(1) Cijene javnog cestovnog prijevoza na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno te cijene javnog otočnog cestovnog prijevoza za otočane ne smiju biti veće od cijene prijevoza na linijama iste udaljenosti u javnom cestovnom prijevozu matične obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave.
(2) Pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju sljedeće kategorije otočana:
– djeca do navršene osme godine života
– učenici i studenti
– umirovljenici
– stariji od 65 godina
– osobe s invaliditetom i osoba koja je u pratnji osobe s invaliditetom.
(3) Osim kategorija otočana iz stavka 2. ovoga članka, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz imaju:
– učenici i studenti koji se školuju odnosno studiraju na otoku
– korisnici domova za starije i nemoćne osobe na otocima.
(4) Osobe s invaliditetom iz stavka 2. ovoga članka koje ne mogu koristiti javni otočni cestovni prijevoz imaju pravo na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza.
(5) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se javnim cestovnim prijevoznicima i osobama s invaliditetom iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Visinu i način ostvarivanja prava iz ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Pravo na povlašteni prijelaz mosta

Članak 32.
(1) Otočani te fizičke osobe – obrtnici i pravne osobe koje imaju sjedište na premoštenom otoku odnosno na otoku koji je s premoštenim otokom povezan brodom i/ili trajektom pri prijelazu mosta vlastitim vozilom svih kategorija ne plaćaju cestarinu.
(2) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za pomorstvo i promet, a dodjeljuju se pravnoj osobi koja upravlja mostom.
(3) Način ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja cestarine za uporabu mosta propisuje pravilnikom ministar nadležan za pomorstvo i promet, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije i ministra.

POGLAVLJE II.

VODA ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Opskrba vodom za ljudsku potrošnju na otocima

Članak 33.
(1) Radi poboljšanja uvjeta života otočnog stanovništva i poslovanja otočnog gospodarstva u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe opskrba vodom za ljudsku potrošnju osigurava se u skladu s ovim Zakonom.
(2) Isporučitelj vodne usluge dužan je isporučivati vodu za ljudsku potrošnju plovilima vodonoscima (u daljnjem tekstu: vodonosci) i/ili autocisternama za otočna naselja ili dijelove otočnih naselja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Otočaninu, stanovniku naselja iz stavka 1. ovoga članka osigurava se opskrba vodom za ljudsku potrošnju u količini do najviše 45 m3 godišnje odnosno do najviše 5 m3 mjesečno, po cijeni koja je jednaka cijeni vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje.
(4) Fizičkoj i pravnoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost u naselju iz stavka 1. ovoga članka isporučuje se voda za ljudsku potrošnju po subvencioniranoj cijeni do maksimalno 50 % razlike između stvarne cijene vode i cijene vode koja je jednaka cijeni vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje.
(5) Visina cijene isporučene vode iz stavka 3. ovoga članka koju plaćaju socijalno ugroženi otočani ne može biti viša od one određene odredbama zakona kojim se uređuje javna vodoopskrba.
(6) Ministarstvo će sufinancirati troškove prijevoza vodonoscem i autocisternom jednom mjesečno za korisnike iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka u visini ukupnih troškova, a za korisnike iz stavka 5. ovoga članka i razliku do pune cijene vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje.
(7) Odredbe ovoga članka provode se ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva, a dodjeljuju se isporučitelju vodne usluge iz stavka 2. ovoga članka.
(8) Uvjeti isporuke vode za ljudsku potrošnju vodonoscem i autocisternom na otocima određuju se općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga koje u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna vodoopskrba donosi isporučitelj vodnih usluga.
(9) Ministar će pravilnikom propisati način ostvarivanja naknade troškova prijevoza vodonoscem i/ili autocisternom i razlike do pune cijene vode.

POGLAVLJE III.

EVIDENCIJA I PRAĆENJE OTOČNIH PRAVA

Otočna iskaznica

Članak 34.
(1) Otočna iskaznica je javna isprava čije se izdavanje uređuje posebnim zakonom kojim se uređuje javni prijevoz u obalnom linijskom pomorskom prometu, a koristi se kao sredstvo elektroničke autentifikacije za pristup sustavu otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode na temelju ovoga Zakona ili drugih propisa.
(2) Ministarstvu se omogućava evidencija i praćenje korištenja otočnih prava, povlastica i mjera iz stavka 1. ovoga članka kroz informacijski sustav otočnih prava (u daljnjem tekstu: ISOP) koji će biti odgovarajuće povezan sa sustavom iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona te nadzor nad korištenjem financijskih sredstava namijenjenih ostvarivanju otočnih prava, povlastica i mjera koje se provode na temelju ovoga Zakona.
(3) Sredstva za uspostavu ISOP-a osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

DIO OSMI

GOSPODARSKI RAZVOJ OTOKA

Poticanje djelatnosti od važnosti za gospodarski razvoj otoka

Članak 35.
(1) Djelatnosti koje su važne za gospodarski razvoj otoka koje podupire država poglavito su: proizvodnja bilja na postojećim i novim nasadima na otvorenom i u zaštićenim prostorima (maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, berba i prerada samoniklog bilja, uzgoj i prerada aromatičnog i ljekovitog bilja, povrćarstvo), ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo i kozarstvo te pčelarstvo, s posebnim naglaskom na proizvodnju i preradu proizvoda u sklopu sustava kvalitete i ekološkog uzgoja; proizvodnja i prerada proizvoda s oznakom »Hrvatski otočni proizvod«; školjkarstvo, ulov plave ribe, a na području vanjskog ribolovnog mora i bijele ribe, mrijest, uzgoj i prerada ribe i drugih morskih organizama; tradicijski ribolov; trgovina svježom i prerađenom ribom; ronilaštvo; uzgoj, selektivno i kontrolirano vađenje, obrada i konfekcioniranje koralja i spužvi, uvažavajući odredbe donesene posebnim propisima iz područja zaštite prirode i okoliša te mjere iz relevantnih strateških dokumenata; eksploatacija mineralnih sirovina za potrebe klesarstva i građevinarstva; klesarstvo; eksploatacija morske soli; jedrarstvo; proizvodnja ribarskih alata; lončarstvo; izrada posebnih otočnih suvenira; čuvanje i obnova materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara; turizam održivih razmjera u novim i postojećim obnovljenim i prenamijenjenim objektima; ekoturizam; kulturni turizam i ostali selektivni oblici turističke ponude, zdravstveni turizam; tradicionalna gradnja koja uključuje upotrebu kamena kao građevnog materijala; mala brodogradnja, proizvodnja brodske opreme i remont brodova; djelatnosti koje uključuju znanstveno-tehnološka istraživanja i upotrebu visokih tehnologija; informatička djelatnost; okolišu prikladna industrijska proizvodnja završnog stupnja prerade i proizvodnja gotovih industrijskih proizvoda; proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije na otocima i u moru; pomorski, otočni cestovni i zračni prijevoz; tradicijski obrt; umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine; djelatnost socijalne skrbi i zdravstva; djelatnost humanitarnih organizacija i organizacija civilnog društva te sve djelatnosti koje se provode na temelju odrednica Pametnog otoka iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona i druge djelatnosti definirane Nacionalnim planom.
(2) Djelatnosti navedene u stavku 1. ovoga članka planiraju se i provode sukladno uvjetima i ograničenjima određenim posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša i prirode i drugim propisima.

Hrvatski otočni proizvod

Članak 36.
(1) Ministarstvo je nositelj programa »Hrvatski otočni proizvod«.
(2) Cilj je programa »Hrvatski otočni proizvod« poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine.
(3) Ministarstvo dodjeljuje oznaku kvalitete »Hrvatski otočni proizvod« otočnim proizvodima te baštini koja čuva otočnu tradiciju i identitet iz stavka 2. u skladu s programom iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Način provođenja mjera i aktivnosti programa »Hrvatski otočni proizvod« propisuje ministar pravilnikom.

Poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima

Članak 37.
(1) Otočni poslodavci jednom godišnje mogu ostvariti pravo na potpore za djelatnosti koje su važne za gospodarski razvoj otoka iz članka 35. ovoga Zakona.
(2) Potpore iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se otočnim poslodavcima u svrhu poticanja konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima za mjeru pokretanja gospodarske aktivnosti i mjeru očuvanja radnih mjesta.
(3) Visina potpora dodjeljuje se sukladno razvrstavanju otoka iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.
(4) Visine potpora za otočne poslodavce koji obavljaju svoju djelatnost na otocima iz članka 13. ovoga Zakona iznose:
I. skupina otoka – 100 %-tni iznos potpora
II. skupina otoka – 75 %-tni iznos potpora
III. skupina otoka – 45 %-tni iznos potpora.
(5) Financijska sredstva za potpore iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuju se sukladno osiguranim sredstvima u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.
(6) Način ostvarivanja prava na potpore iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom u skladu s važećim propisima o državnim potporama.

Divljač i invazivne strane životinjske vrste na otocima

Članak 38.
(1) Zbog ugrožavanja sigurnosti ljudi, domaćih životinja i imovine na otocima se zabranjuje uvođenje te se može dozvoliti uklanjanje svih životinjskih vrsta koje su definirane posebnim propisom kao invazivne strane vrste, na način i u skladu s tim propisom.
(2) Jedinice područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje izvješćuju Ministarstvo o mjerama i radnjama koje se provode na temelju lovnogospodarske osnove koja se donosi po posebnom propisu, a odnosi se na gospodarenje divljači i lovištima na otocima.

Eksploatacija mineralnih sirovina na otocima

Članak 39.
Na otocima je za potrebe održivog razvoja dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina u skladu s prostornim planovima.

Gospodarenje otpadom na otocima

Članak 40.
(1) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira prihvatljive troškove prijevoza otpada s otoka na kopno u visini sredstava koja su utvrđena općim aktima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
(2) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira i prihvatljive troškove izgradnje i opremanja građevina za gospodarenje otpadom na otocima koje su u sustavu centara za gospodarenje otpadom (pretovarne stanice) te koje su od lokalnog ili područnog (regionalnog) interesa (reciklažna dvorišta, sortirnice, sanacije odlagališta otpada i sl.).

Davanje kredita otočnim ulagačima uz povlaštene uvjete

Članak 41.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak svojim programima kreditiranja uz povlaštene uvjete može poticati ulaganja pravnih osoba, obrtnika i ostalih fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost koje na otocima započinju ili proširuju djelatnost određenu člankom 35. stavkom 1. ovoga Zakona.

DIO DEVETI

PRAVO PRVOKUPA

Pravo prvokupa Republike Hrvatske

Članak 42.
(1) Republika Hrvatska ima pravo prvokupa nekretnina koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima definiranim u Državnom programu zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora koji donosi Vlada Republike Hrvatske.
(2) Vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka koji namjerava takvu nekretninu prodati dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske.
(3) Vlasnik nekretnine dužan je u ponudi iz stavka 2. ovoga članka navesti naziv otoka na kojemu se nekretnina nalazi, uvjete prodaje i cijenu, uz ponudu priložiti izvod iz zemljišnih i drugih javnih knjiga, izvadak iz katastra zemljišta i kopiju katastarskog plana te izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika kojom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću jamči zaštitu od evikcije.
(4) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, unošenjem nekretnine kao uloga u trgovačko društvo, u postupcima podjele društva kapitala, u ovršnim i stečajnim postupcima, kao i u postupcima stjecanja fiducijalnog vlasništva.
(5) Pravo prvokupa na nekretnine iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na njihovo otuđenje na temelju darovnih ugovora, osim kada su darovatelj i obdarenik svrstani u prvi nasljedni red.
(6) Ako vlasnik nekretnine namjerava darovati nekretninu iz stavka 1. ovoga članka osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red, dužan je dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine po cijeni utvrđenoj po ovlaštenom sudskom vještaku, sukladno posebnom propisu, nadležnom tijelu za upravljanje imovinom Republike Hrvatske.
(7) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske dužno je pisanim putem obavijestiti vlasnika nekretnine o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od tri mjeseca od dana primitka ponude.
(8) Ako istekom roka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude, smatrat će se da ponuda nije prihvaćena.
(9) Nadležno tijelo za upravljanje imovinom Republike Hrvatske donosi odluku iz stavka 6. ovoga članka kojom prihvaća ponudu iz stavka 3. ili stavka 5. ovoga članka na temelju mišljenja Ministarstva, ministarstva nadležnog za poslove financija, ministarstva nadležnog za poslove kulture i ministarstva nadležnog za poslove pomorstva i prometa te je donesenu odluku dužno dostaviti vlasniku nekretnine i Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja.
(10) Ministarstvo daje mišljenje iz stavka 9. ovoga članka na temelju Državnog programa iz stavka 1. ovoga članka.
(11) Financijska sredstva za izradu Državnog programa zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci Ministarstva.

Dostavljanje ponude jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 43.
(1) Ako ponuda iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona ne bude prihvaćena u roku iz članka 42. stavka 7. ovoga Zakona, vlasnik nekretnine dužan je dostaviti ponudu pod istim uvjetima jedinici područne (regionalne) samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana.
(2) Ako istekom roka iz stavka 1. ovoga članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude, smatrat će se da jedinica područne (regionalne) samouprave nije prihvatila ponudu.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka vlasnik nekretnine dužan je dostaviti ponudu jedinici lokalne samouprave koja je dužna donijeti odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ponude u roku od 30 dana.
(4) Ako istekom roka iz stavka 3. ovoga članka vlasnik nekretnine ne primi pisanu obavijest o prihvaćanju ponude, smatrat će se da ponuda nije prihvaćena.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka vlasnik može nekretninu prodati drugoj osobi po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta koje sadrži ponuda iz članka 42. stavka 2. ovoga Zakona odnosno može nekretninu darovati osobi koja nije svrstana u prvi nasljedni red.
(6) Ništetan je ugovor o kupoprodaji ili druga raspoložba sklopljena protivno odredbama članaka 42. i 43. ovoga Zakona.

Nedopuštenost prodaje

Članak 44.
(1) Nekretnina iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice ne smije biti predmetom prodaje dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu.
(2) Ništetan je ugovor o kupoprodaji sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka.

Gospodarenje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 45.
(1) Nije dopušteno otuđenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se nalaze na povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima i otočićima.
(2) Gospodarenje nekretninama iz stavka 1. ovoga članka provodi se zakupom ili koncesijom, osnivanjem prava građenja ili prava služnosti sukladno odredbama posebnog propisa.

DIO DESETI

PROVEDBA ZAKONA

Izvješćivanje

Članak 46.
Vlada Republike Hrvatske jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o učincima provedbe ovoga Zakona.

Nadzor

Članak 47.
(1) Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva, svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim zakonom.
(2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

DIO JEDANAESTI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Izvršenje zabilježbe

Članak 48.
(1) Nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda, po prijedlogu nadležnog državnog odvjetništva, na temelju članka 42. stavka 1. i članka 45. stavka 1. ovoga Zakona, provest će upis uknjižbe ili predbilježbe prava prvokupa odnosno zabilježbu zabrane otuđenja za korist Republike Hrvatske.
(2) Na traženje nadležnog državnog odvjetništva Državna geodetska uprava dostavit će dokumentaciju potrebnu za podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovoga članka.
(3) U svrhu izvršenja zabilježbe odnosno uknjižbe ili predbilježbe iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava po potrebi će izvršiti tehničku reambulaciju ili katastarsku izmjeru na otocima iz članka 42 stavka 1. ovoga Zakona.
(4) Sredstva potrebna za izvršavanje obveza propisanih ovim člankom osiguravaju se u državnom proračunu ili drugim izvorima.

Donošenje provedbenih propisa, planova i programa

Članak 49.
(1) Pravilnike iz članka 6. stavka 4., članka 12. stavka 7., članka 18. stavka 8., članka 24. stavka 5., članka 26. stavka 7., članka 31. stavka 6., članka 33. stavka 9., članka 36. stavka 4., članka 37. stavka 6. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnik iz članka 32. stavka 3. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za pomorstvo i promet u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Odluku iz članka 19. stavka 8. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Nacionalni plan razvoja otoka iz članka 25. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske do 31. prosinca 2020.
(5) Državni program zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(6) Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(7) Program iz članka 23. stavka 1. donijet će ministar nadležan za poduzetništvo u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(8) Program iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(9) Planove razvoja otoka iz članka 26. ovoga Zakona donijet će predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u roku od 180 dana od dana donošenja Nacionalnog plana razvoja otoka.

Provedbeni propisi i programi koji ostaju na snazi

Članak 50.
Do stupanja na snagu provedbenih propisa i programa iz članka 49. stavaka 1., 2., 5. i 6. ovoga Zakona ostaju na snazi sljedeći provedbeni propisi i programi doneseni na temelju Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.):
– Uredba o uvjetima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta (»Narodne novine«, br. 77/06. i 66/07.)
– Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu ostvarivanja prava na besplatni javni otočni cestovni prijevoz (»Narodne novine«, br. 82/07. i 35/11.)
– Pravilnik o postupku i načinu provedbe opskrbe otočnih kućanstava pitkom vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom (»Narodne novine«, br. 35/11.)
– Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom »Hrvatski otočni proizvod« (»Narodne novine«, br. 47/07.)
– Pravilnik o oslobađanju plaćanja mostarine (»Narodne novine«, br. 72/16.)
– Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora
– Državni program uređenja posjedovne i vlasničkopravne evidencije (katastra i zemljišnih knjiga) na otocima (»Narodne novine«, br. 7/00.).

Članak 51.
(1) Razvrstavanje otoka u skupine iz članka 2. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.) ostaje na snazi do donošenja odluke iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Zabilježbe zabrane otuđenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i prava prvokupa u korist Republike Hrvatske, županije, grada i općine na nekretninama u vlasništvu drugih osoba koje su izvršene na temelju članka 35.b stavka 3. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.) primjenjuju se do izvršenja upisa uknjižbe ili predbilježbe prava prvokupa odnosno zabilježbe zabrane otuđenja za korist Republike Hrvatske iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 52.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o otocima (»Narodne novine«, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.).

Stupanje na snagu

Članak 53.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

PRILOG 1

POPIS OTOKA I OTOČIĆA

Redni broj Naziv otoka/otočića Geografska površina (m2) Podjela otok/otočić Županija Jedinica lokalne
samouprave
(teritorijalno nadležna za otok/otočić)
1. CRES 405.705.293 otok PGŽ Grad Cres i Grad Mali Lošinj
2. KRK 405.218.994 otok PGŽ Općina Baška, Općina Dobrinj, Grad Krk, Općina Malinska-Dubašnica, Općina Omišalj, Općina Punat i Općina Vrbnik
3. BRAČ 395.438.030 otok SDŽ Općina Bol, Općina Milna, Općina Nerežišća, Općina Postira, Općina Pučišća, Općina Selca, Grad Supetar i Općina Sutivan
4. HVAR 297.376.802 otok SDŽ Grad Hvar, Općina Jelsa, Grad Stari Grad i Općina Sućuraj
5. PAG 284.181.553 otok ZŽ i LSŽ Općina Kolan, Grad Novalja, Grad Pag i Općina Povljana
6. KORČULA 271.466.109 otok DNŽ Općina Blato, Grad Korčula, Općina Lumbarda, Općina Smokvica i Općina Vela Luka
7. DUGI OTOK 113.305.339 otok Općina Sali
8. MLJET 98.015.857 otok DNŽ Općina Mljet
9. VIS 89.721.921 otok SDŽ Grad Komiža i Grad Vis
10. RAB 86.115.120 otok PGŽ Općina Lopar i Grad Rab
11. LOŠINJ 74.366.091 otok PGŽ Grad Mali Lošinj
12. PAŠMAN 60.110.056 otok Općina Pašman i Općina Tkon
13. ŠOLTA 58.176.475 otok SDŽ Općina Šolta
14. UGLJAN 51.049.186 otok Općina Kukljica, Općina Kali i Općina Preko
15. LASTOVO 40.823.785 otok DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
16. KORNAT 32.463.820 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
17. ČIOVO 28.127.899 otok SDŽ Općina Okrug, Grad Split i Grad Trogir
18. OLIB 26.142.083 otok Grad Zadar
19. MOLAT 22.178.022 otok Grad Zadar
20. VIR 22.075.764 otok Općina Vir
21. MURTER 17.577.982 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati i Općina Tisno
22. UNIJE 16.875.910 otok PGŽ Grad Mali Lošinj
23. 16.513.234 otok Grad Zadar
24. ŠIPAN 16.223.399 otok DNŽ Grad Dubrovnik
25. SESTRUNJ 15.124.115 otok Općina Preko
26. ŽIRJE 15.079.719 otok ŠKŽ Grad Šibenik
27. ŽUT 14.827.419 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
28. SILBA 14.270.576 otok Grad Zadar
29. PRVIĆ 12.756.459 otok PGŽ Općina Baška
30. DRVENIK VELI 11.696.248 otok SDŽ Grad Trogir
31. IST 9.734.200 otok Grad Zadar
32. PREMUDA 8.665.480 otok Grad Zadar
33. PLAVNIK 8.637.122 otok PGŽ Grad Krk
34. MAUN 8.502.796 otok Grad Pag
35. ŠĆEDRO 8.367.461 otok SDŽ Općina Jelsa
36. ZLARIN 8.047.620 otok ŠKŽ Grad Šibenik
37. KAPRIJE 7.119.324 otok ŠKŽ Grad Šibenik
38. SV. GRGUR 6.376.875 otok PGŽ Općina Lopar
39. BIŠEVO 5.915.335 otok SDŽ Grad Komiža
40. VELI BRIJUN 5.722.615 otok Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)
41. ILOVIK 5.508.490 otok PGŽ Grad Mali Lošinj
42. SV. KLEMENT 5.275.844 otok SDŽ Grad Hvar
43. DOLIN 4.611.518 otok PGŽ Grad Rab
44. GOLI 4.538.711 otok PGŽ Općina Lopar
45. LOPUD 4.377.318 otok DNŽ Grad Dubrovnik
46. SVETAC / SV. ANDRIJA 4.193.858 otok SDŽ Grad Komiža
47. ZVERINAC 4.177.872 otok Općina Sali
48. SUŠAC 4.025.460 otok DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
49. ŠKARDA 3.782.313 otok Grad Zadar
50. SUSAK 3.771.587 otok PGŽ Grad Mali Lošinj
51. RAVA 3.633.862 otok Grad Zadar
52. RIVANJ 3.615.315 otok Općina Preko
53. DRVENIK MALI 3.427.341 otok SDŽ Grad Trogir
54. KAKAN 3.388.666 otok ŠKŽ Grad Šibenik
55. ZMAJAN 3.300.754 otok ŠKŽ Grad Vodice
56. JAKLJAN 3.066.225 otok DNŽ Grad Dubrovnik
57. PREŽBA 2.809.440 otok DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
58. TIJAT 2.779.724 otok ŠKŽ Grad Vodice
59. PIŠKERA 2.668.046 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
60. ZEČA 2.549.702 otok PGŽ Grad Cres
61. KOLOČEP 2.439.119 otok DNŽ Grad Dubrovnik
62. PRVIĆ (VODICE) 2.407.033 otok ŠKŽ Grad Vodice
63. VRGADA 2.315.344 otok Općina Pakoštane
64. LAVDARA 2.272.293 otok Općina Sali
65. TUN VELI 2.210.428 otok Općina Sali
66. ŠKRDA 2.052.868 otok LSŽ Grad Novalja
67. LEVRNAKA 1.833.883 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
68. SIT 1.770.660 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
69. LAVSA 1.756.113 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
70. KURBA VELA 1.736.793 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
71. MRČARA 1.451.178 otok DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
72. ARTA VELA 1.279.995 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati
73. VELE SRAKANE 1.182.335 otok PGŽ Grad Mali Lošinj
74. KATINA 1.128.527 otok Općina Sali (Park prirode Telašćica)
75. PLANIK 1.091.094 otok Grad Zadar
76. MALI
BRIJUN
1.074.577 otok Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)
77. VELE
ORJULE
1.055.151 otok PGŽ Grad Mali Lošinj
78. SMOKVICA VELA 1.054.430 otok ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
79. BADIJA 970.827 otočić DNŽ Grad Korčula
80. SV. PETAR 956.393 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
81. ŽIŽANJ 927.544 otočić Općina Tkon
82. OLIPA 902.754 otočić DNŽ Grad Dubrovnik
83. ŠKULJ 881.017 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
84. GANGARO 793.351 otočić Općina Tkon
85. BABAC 787.240 otočić Općina Sv. Filip i Jakov
86. KOLUDARC 783.666 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
87. TRAMERKA 745.407 otočić Grad Zadar
88. KOPIŠTE 738.726 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
89. SV. MARKO 705.634 otočić PGŽ Općina Omišalj
90. LOKRUM 693.795 otočić DNŽ Grad Dubrovnik
91. MARINKOVAC 680.662 otočić SDŽ Grad Hvar
92. ŠILO VELO 676.758 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
93. PROIZD 632.042 otočić DNŽ Općina Vela Luka
94. ČEŠVINICA 619.091 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
95. STIPANSKA 618.785 otočić SDŽ Općina Šolta
96. LUNGA 617.814 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
97. MURVENJAK 609.582 otočić Općina Pakoštane
98. MALE
SRAKANE
605.481 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
99. KOŠARA 579.686 otočić Općina Tkon
100. OBONJAN 550.390 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
101. RADELJ 540.362 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati
102. ZEČEVO 536.319 otočić Općina Vrsi
103. KOBRAVA 520.811 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)
104. KRUČICA 474.289 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
105. ARKANĐEL 474.010 otočić SDŽ Općina Marina
106. KURBA MALA 423.344 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
107. MLADINE 414.572 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
108. GLAMOČ 412.582 otočić Općina Sali
109. ORUDA 405.646 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
110. ZVIRINOVIK 404.778 otočić DNŽ Općina Blato
111. MANA 395.627 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
112. KRKNATA 391.674 otočić Općina Sali
113. ORUD 389.820 otočić SDŽ Grad Trogir
114. ARTA MALA 389.019 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati
115. LOGORUN 386.956 otočić ŠKŽ Općina Tribunj
116. ABA VELA 383.042 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
117. KNEŽAK 358.459 otočić Grad Zadar
118. OKLJUČ 358.291 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
119. KRAPANJ 356.141 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
120. MASLINOVIK 351.201 otočić ŠKŽ Općina Primošten
121. MIŠJAK VELI 348.666 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
122. TETOVIŠNJAK VELI 348.028 otočić ŠKŽ Općina Tisno
123. KASELA 342.384 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
124. LUPAC 336.302 otočić ŠKŽ Grad Vodice
125. MALE ORJULE 335.780 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
126. GANGAROL 332.103 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
127. OŠLJAK 331.553 otočić Općina Preko
128. TRSTENIK 330.186 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
129. MIŠJAK MALI 320.389 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
130. KAMENI ŽAKAN 320.008 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
131. ŠĆITNA 317.853 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
132. BUDIKOVAC VELI 316.748 otočić SDŽ Grad Vis
133. DRVENIK 309.450 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
134. RAVNI ŽAKAN 301.058 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
135. DOBRI 297.313 otočić SDŽ Grad Hvar
136. RUDA 295.908 otočić DNŽ Grad Dubrovnik
137. STOMORINA 294.692 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
138. LUŠKI 293.825 otočić Općina Sali
139. PALAGRUŽA 285.539 otočić SDŽ Grad Komiža
140. GUSTAC (LAVSA) 284.502 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
141. GUSTAC (KORNAT) 284.450 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
142. VRNIK 281.558 otočić DNŽ Grad Korčula
143. TRSTENIK 278.423 otočić DNŽ Općina Blato
144. SV. FUMIJA 276.183 otočić SDŽ Općina Okrug
145. BOROVNIK 273.219 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
146. SVRŠATA VELA 270.089 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
147. RAVNIK 266.605 otočić SDŽ Grad Vis
148. MAŽIRINA 265.775 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
149. DOLFIN VELI 259.702 otočić LSŽ Grad Novalja
150. GOMINJAK 253.298 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
151. VODNJAK VELI 252.666 otočić SDŽ Grad Hvar
152. TAJAN 250.990 otočić DNŽ Općina Ston
153. OBLIK 249.077 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
154. RAŠIP VELI 246.069 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
155. ŽUTSKA ABA 238.687 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
156. BOROVNJAK VELI 234.007 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
157. MORAČNIK 233.801 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)
158. BALKUN 233.738 otočić SDŽ Općina Šolta
159. POMEŠTAK 233.577 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)
160. PLANJAK 232.221 otočić DNŽ Grad Korčula
161. ŽMINJAK 229.086 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati
162. GORNJA ABA 225.315 otočić Općina Sali (Park prirode Telašćica)
163. OSINJ 217.000 otočić DNŽ Općina Slivno
164. TMARA 214.851 otočić ŠKŽ Općina Primošten
165. OŠJAK 212.933 otočić DNŽ Općina Vela Luka
166. SESTRICA VELA 211.744 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
167. KOZJAK 209.506 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
168. JEROLIM 207.144 otočić SDŽ Grad Hvar
169. PRŽNJAK VELI 204.325 otočić DNŽ Općina Blato
170. BELI 202.038 otočić Grad Zadar
171. UTRA 201.809 otočić Općina Sali
172. MOROVNIK 201.323 otočić Grad Zadar
173. GUSTAC (ŽUT) 198.264 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
174. MRKAN 196.909 otočić DNŽ Općina Konavle
175. VANGA (KRASNICA) 193.806 otočić Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)
176. VERUDA 192.214 otočić Grad Pula
177. BRŠĆAK 189.434 otočić Općina Sali
178. VINIK VELI 188.560 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati
179. SESTRICA VELA 187.520 otočić Općina Preko
180. CEJA 183.396 otočić Općina Medulin
181. BRUŠNJAK VELI 181.802 otočić Grad Pag
182. BRATIN 174.703 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
183. SMOKVICA VELA 173.243 otočić ŠKŽ Općina Rogoznica
184. OBUN 170.717 otočić Općina Pakoštane
185. ŠKOLJ VELI 170.203 otočić Općina Kali
186. DAJNA VELA 170.099 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
187. FENERA 169.954 otočić Općina Medulin
188. BOROVAC (ISTOČNI) 167.533 otočić SDŽ Grad Hvar
189. BALABRA VELA 167.342 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
190. BRUŠNJAK (SIT) 165.422 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
191. MOLUNAT (VELIKI ŠKOLJ) 164.647 otočić DNŽ Općina Konavle
192. LUTROŠNJAK (STROŠNJAK) 163.511 otočić Grad Zadar
193. SESTRICA MALA 162.974 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
194. SRIDNJAK 159.658 otočić DNŽ Općina Blato
195. TRAMERČICA 157.825 otočić Grad Zadar
196. KRBELA VELA 156.141 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
197. RAŠIP MALI 154.559 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
198. MAJSAN 152.773 otočić DNŽ Grad Korčula
199. KOMORNIK 151.537 otočić Općina Pašman
200. SIKAVAC VELI 147.828 otočić Grad Pag
201. PANITULA VELA 147.762 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
202. SV. ANDRIJA 144.164 otočić Grad Rovinj
203. JIDULA 142.409 otočić Općina Preko
204. BAVLJENAC 140.265 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
205. SRIDNJI 140.189 otočić Grad Zadar
206. JUŽNI GREBEN 138.859 otočić Grad Zadar
207. JAZ 136.964 otočić ŠKŽ Općina Rogoznica
208. VRHOVNJAK 136.946 otočić DNŽ Općina Blato
209. MAMAN 136.466 otočić PGŽ Grad Rab
210. ZAPADNI GREBEN 135.655 otočić Grad Zadar
211. SIKAVAC MALI 135.629 otočić Grad Pag
212. GALEŠNJAK 132.475 otočić Općina Pašman
213. GARMENJAK VELI 131.858 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
214. VLAŠNIK 126.866 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
215. SV. JEROLIM 125.962 otočić Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)
216. BODULAŠ 124.559 otočić Općina Medulin
217. SV. NIKOLA 124.281 otočić Grad Poreč
218. SV. KATARINA 124.193 otočić Grad Rovinj
219. VELIKA KOTULA 123.703 otočić Općina Tkon
220. DRAŽEMANSKI VELI 123.431 otočić ŠKŽ Općina Tisno
221. ULJANIK 123.233 otočić Grad Pula
222. TUN MALI 122.572 otočić Općina Sali
223. SKALA VELA 122.387 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
224. DUBOVAC 120.146 otočić DNŽ Općina Ston
225. VODENJAK 116.704 otočić Grad Zadar
226. KORITNJAK 116.600 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
227. MUNTAN 115.304 otočić Općina Pašman
228. RAKITAN 115.179 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
229. ZEČEVO 113.289 otočić SDŽ Općina Jelsa
230. SV. JURAJ 112.408 otočić Općina Vrsar
231. TAJAN 110.834 otočić DNŽ Grad Dubrovnik
232. DUGO 110.408 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
233. FRAŠKER 110.136 otočić Općina Medulin
234. KLOBUČAR 110.003 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
235. BOROVNJAK MALI 106.809 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
236. BUČ VELI 106.623 otočić Općina Sali (Park prirode Telašćica)
237. RAVAN 106.153 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
238. SESTRICA SRIDNJA 104.837 otočić Općina Preko
239. SV. IVAN 102.663 otočić Grad Rovinj
240. ČAVLIN 101.789 otočić ŠKŽ Općina Tisno
241. PLANIKOVAC 100.836 otočić SDŽ Grad Hvar
242. LUCMARINJAK 100.503 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
243. CRKVINA 99.836 otočić DNŽ Grad Dubrovnik
244. CRKLICA 99.249 otočić DNŽ Općina Blato
245. MRTOVNJAK 97.928 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
246. SESTRICA VELA 97.760 otočić Općina Sali (Park prirode Telašćica)
247. SUTVARA 97.674 otočić DNŽ Grad Korčula
248. KRKNJAŠ VELI 96.961 otočić SDŽ Grad Trogir
249. PRŽNJAK MALI 96.610 otočić DNŽ Općina Blato
250. OBRUČAN VELI 96.552 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
251. BRGULJSKI 96.332 otočić Grad Zadar
252. MAŠKIN 95.785 otočić Grad Rovinj
253. TEGINA 95.464 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati
254. LAGANJ VELI 94.954 otočić PGŽ Grad Rab
255. TAJNIK 93.913 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)
256. GRUJICA 93.264 otočić Grad Zadar
257. GARMENJAK VELI 92.863 otočić Općina Sali (Park prirode Telašćica)
258. SVILAN 92.579 otočić ŠKŽ Općina Primošten
259. BISAGA 92.237 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
260. PRIŠNJAK VELI 91.812 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
261. DUŽAC VELI 90.291 otočić Općina Pašman
262. DONJI ŠKOLJ 90.284 otočić Općina Sali (Park prirode Telašćica)
263. PETROVAC 90.063 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
264. MRTOVNJAK 89.797 otočić Općina Sali
265. LJUTAC 89.536 otočić ŠKŽ Općina Tisno
266. FULIJA 88.203 otočić Grad Zadar
267. ŠKOLJIĆ (VIR) 87.906 otočić Općina Vir
268. MURTAR 87.860 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
269. BISAGA 87.079 otočić ŠKŽ Općina Tisno
270. ŠIPNATA 84.880 otočić Općina Pakoštane
271. GORNJI ŠKOLJ 84.437 otočić Općina Sali (Park prirode Telašćica)
272. MEŽANJ 82.890 otočić Općina Sali
273. SREDNJI GREBEN 82.160 otočić Grad Zadar
274. TEMEŠNJAK 81.570 otočić Grad Zadar
275. ĆUTIN VELI 81.047 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
276. VODENJAK 80.964 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
277. MIŠJAK 80.639 otočić Općina Vrsi
278. GLAVAT 80.574 otočić DNŽ Općina Mljet (Nacionalni park Mljet)
279. TOVARNJAK 80.132 otočić Grad Zadar
280. PLANIČIĆ 79.785 otočić Grad Zadar
281. MRTONJAK 79.184 otočić Općina Sali
282. SMOKVENJAK 79.108 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
283. KLUDA 78.407 otočić SDŽ Općina Marina
284. KOZADA (KOTEŽ) 78.212 otočić Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)
285. RAŽANAC VELI / KRIVI ŠKOLJ 77.183 otočić Općina Ražanac
286. TOVARNJAK 75.628 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
287. OBLIK 73.900 otočić Općina Pakoštane
288. KAMEŠNJAK MALI 73.626 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
289. GRBAVAC 73.305 otočić ŠKŽ Općina Primošten
290. TETOVIŠNJAK MALI 72.703 otočić ŠKŽ Općina Tisno
291. KOŠLJUN 72.426 otočić PGŽ Općina Punat
292. KAMEŠNJAK VELI 72.407 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
293. PRČEVAC 71.909 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
294. SKRIŽANJ VELI 71.701 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
295. GLUROVIĆ 71.430 otočić Grad Zadar
296. VELI OSIR 70.203 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
297. PLOČICA 70.031 otočić DNŽ Općina Blato
298. PLANATAK VELI 69.229 otočić Općina Sali
299. PARŽAN VELI 68.276 otočić SDŽ Grad Vis
300. LEVAN 67.955 otočić Općina Ližnjan
301. KUVRSADA 67.477 otočić Općina Vrsar
302. DVAINKA 66.184 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
303. PLANAC 65.912 otočić Općina Tkon
304. DAKSA 65.880 otočić DNŽ Grad Dubrovnik
305. VELA SESTRICA 65.693 otočić Grad Rovinj
306. MASLINJAK 65.363 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
307. DUŽAC 65.052 otočić ŠKŽ Općina Tisno
308. PRIŠNJAK 64.941 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati
309. GOLAC 63.870 otočić Općina Sali
310. BOBARA 63.854 otočić DNŽ Općina Konavle
311. RADULA 62.859 otočić SDŽ Općina Šolta
312. KOZINA 62.744 otočić Općina Pakoštane
313. GAZ 62.511 otočić Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)
314. SV. KATARINA 62.314 otočić Grad Biograd na Moru
315. POLEBRNJAK 61.788 otočić SDŽ Općina Šolta
316. LOVORIKOVAC 61.338 otočić DNŽ Općina Ston
317. SMOKVICA 60.791 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
318. SMOKVICA 60.188 otočić ŠKŽ Općina Primošten
319. GALUN 60.172 otočić PGŽ Općina Punat
320. VINIK MALI 59.849 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati
321. PLANJAK 59.646 otočić DNŽ Općina Mljet
322. VELIKI ŠKOLJ 59.600 otočić Općina Funtana
323. MASLINJAK 59.590 otočić Grad Zadar
324. JANČAR 59.309 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
325. VRSAR 58.919 otočić Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)
326. GARMENJAK 58.487 otočić Općina Pašman
327. SUŠICA 58.431 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
328. OBLJAK 58.345 otočić Grad Zadar
329. KRALJAK 57.872 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
330. GIRA 56.259 otočić Općina Pakoštane
331. LUKOVNIK 55.997 otočić ŠKŽ Općina Tribunj
332. ZEČEVO 55.681 otočić PGŽ Općina Baška
333. MAGARČIĆ 55.406 otočić Općina Sali
334. MALI PLAVNIK 55.042 otočić PGŽ Grad Krk
335. SV. ANDRIJA 54.935 otočić DNŽ Grad Dubrovnik
336. VELI ŠKOLJ 54.900 otočić Općina Pakoštane
337. ŠILO 53.928 otočić Općina Sali
338. LAVDARA MALA 53.806 otočić Općina Sali
339. ŠKROVADA 53.338 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
340. KRALJEVAC 52.851 otočić SDŽ Općina Okrug
341. PINIZELIĆ 52.171 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Žutsko-sitsko otočje)
342. BRSKVENJAK 52.060 otočić Općina Sali
343. GREBEN 51.690 otočić SDŽ Grad Vis
344. GALIJA 51.534 otočić Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)
345. KOSOR 50.773 otočić DNŽ Općina Blato
346. MAG (LUKOVAC) 50.416 otočić PGŽ Grad Rab
347. GARMENJAK MALI 50.204 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
348. HRBOŠNJAK 50.200 otočić ŠKŽ Općina Tisno
349. PALACOL 50.167 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
350. PUSTI (MADONA) 49.899 otočić Grad Pula (Nacionalni park Brijuni)
351. BALUN 49.553 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
352. BRUSNIK 49.455 otočić SDŽ Grad Komiža
353. MASLINOVAC 49.390 otočić DNŽ Općina Ston
354. LUKAR 48.977 otočić Grad Pag
355. MRTOVAC 48.875 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
356. PRDUŠA VELA 48.779 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
357. BOROVNIK 48.637 otočić ŠKŽ Općina Tisno
358. ZABODASKI 48.592 otočić PGŽ Grad Mali Lošinj
359. KAMENJAK 48.354 otočić Grad Zadar
360. GALIČAK 48.124 otočić DNŽ Općina Ston
361. MASARINE 47.455 otočić Grad Zadar
362. KOMORICA 47.206 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
363. SREDNJI VLAŠNIK 46.468 otočić DNŽ Općina Lastovo (Park prirode Lastovsko otočje)
364. KRBELA MALA 46.428 otočić ŠKŽ Grad Šibenik
365. BISAGE 46.382 otočić Općina Kukljica
366. BISAČE 46.042 otočić DNŽ Grad Korčula
367. KORMATI VELI 45.724 otočić PGŽ Grad Krk
368. RAŽANAC MALI / DEBELI ŠKOLJ 45.547 otočić Općina Ražanac
369. SAMOGRAD 44.894 otočić ŠKŽ Općina Murter-Kornati (Nacionalni park Kornati)
370. KOSMAČ VELI 44.724 otočić SDŽ Općina Marina
371. BOROVAC