ZAKON O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA

 

(Urednički pročišćeni tekst, «Narodne novine», broj 117/03, 71/06, 43/09 , 34/11 i 68/12-OUSRH)

 

I. OPĆE ODREDBE


Članak 1.

Svrha je ovoga Zakona osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika športskog natjecanja ili športske priredbe i stvaranje okruženja koje sprječava, suzbija i sankcionira nedolično ponašanje, nerede, te nasilje, prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja ili športske priredbe, zaštita gledatelja koji se dolično ponašaju, zaštite drugih građana i njihove imovine i imovine pravnih osoba te stvaranje uvjeta da športsko natjecanje ili športska priredba što više pridonosi kvaliteti života građana, osobito mladeži.


Članak 2.

Ovim se Zakonom propisuju:

– protupravna ponašanja prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja ili športske priredbe (u daljnjem tekstu: športsko natjecanje),

– obveze i odgovornosti športskih udruga, ustanova i trgovačkih društava (u daljnjem tekstu: športski klub) koji su organizatori ili sudjeluju u športskom natjecanju, te športskih saveza i drugih športskih udruga više razine,

– posebni uvjeti koje mora ispunjavati športski objekt i obveze vlasnika ili korisnika športskog objekta,

– obveze i odgovornosti gledatelja športskog natjecanja, osobito ograničavanja u mogućnosti prisustvovanja športskom natjecanju,

– obveze i odgovornosti športaša, trenera, sudaca i drugih osoba koje vode športsko natjecanje,

– obveze i odgovornosti sredstava javnog priopćavanja,

– obveze i ovlasti ministarstva nadležnog za šport i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove u provođenju ovoga Zakona,
– kaznena djela, prekršaji i sankcije za protupravna ponašanja propisana ovim Zakonom.


Članak 3.

(1) Športskim natjecanjem u smislu ovoga Zakona smatra se svako pojedino natjecanje u okviru sustava športskih natjecanja uspostavljenog na temelju Zakona o športu, u kome se natječu domaći i gostujući športski klub, međunarodno natjecanje organizirano na području Republike Hrvatske, natjecanje u sustavu europskih i svjetskih športskih organizacija, natjecanje za koje postoji procjena mogućnosti izbijanja nereda i nasilja te natjecanje u inozemstvu u kojem sudjeluje reprezentacija ili športski klub iz Republike Hrvatske.

(2) Športskim klubom u smislu ovoga Zakona smatra se svaka udruga, ustanova ili trgovačko društvo koje sudjeluje u športskom natjecanju.

(3) Organizatori športskog natjecanja u smislu ovoga Zakona jesu športski klubovi, športski savezi, športske udruge više razine i druge pravne ili fizičke osobe koje organiziraju športsko natjecanje.
(4) Redar u smislu ovoga Zakona je posebno osposobljena osoba angažirana od strane organizatora radi održavanja reda i mira u športskom objektu.

(5) Športskim objektom u smislu ovoga Zakona smatra se, pored športskog objekta prema odredbama Zakona o športu, i drugi zatvoreni ili otvoreni objekt koji služi obavljanju drugih djelatnosti kada se povremeno koristi za športsko natjecanje te prostor na kojem se ulazak i kretanje osoba uvjetuje posjedovanjem ulaznice ili posebne dozvole koju izdaje organizator natjecanja.

(6) Alkoholnim pićem u smislu ovoga Zakona smatra se svako piće koje sadrži alkohol.

Članak 4.

(1) Protupravnim ponašanjem u smislu ovoga Zakona smatra se:

– posjedovanje ili konzumiranje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže više od 6% alkohola, droga te posjedovanje pirotehničkih sredstava, oružja i drugih sredstava pogodnih za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,

– pokušaj unošenja ili unošenje u športski objekt alkoholnih pića, droga, pirotehničkih sredstava, oružja i drugih predmeta koji su prema prosudbi redara pogodni za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,

– pokušaj ulaska, dolazak i boravak na prostoru športskog objekta u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka,

– maskiranje lica kapom, maramom ili na drugi način radi prikrivanja identiteta,

– pokušaj unošenja, unošenje i isticanje transparenta, zastave ili druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obilježjem kojima se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti,

– bacanje predmeta u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor,

– pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti,

– paljenje i bacanje pirotehničkih sredstava,

– paljenje ili uništavanje na drugi način navijačkih rekvizita i drugih predmeta,

– pokušaj nedopuštenog ulaska ili nedopušten ulazak u natjecateljski prostor ili u gledateljski prostor ili prostor koji je namijenjen sucima ili drugim osobama koje sudjeluju u športskom natjecanju,

– boravak i zadržavanje na mjestu u gledateljskom prostoru za koje se ne posjeduje ulaznica ili odgovarajuća isprava izdana od strane organizatora.

(2) Protupravna ponašanja iz stavka 1. ovoga članka mogu biti ostvarena tijekom čitavog razdoblja od polaska, putovanja, trajanja natjecanja do povratka sa športskog natjecanja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka, unošenje i posjedovanje športskog oružja od strane natjecatelja koji to oružje unose u športski objekt radi sudjelovanja na športskom natjecanju u odgovarajućem športu, ne smatra se protupravnim ponašanjem.


II. ŠPORTSKO NATJECANJE


Članak 5.

(1) Organizator športskog natjecanja dužan je procijeniti mogućnosti izbijanja nereda i nasilja na športskom natjecanju i poduzeti mjere radi njihovog sprječavanja i suzbijanja, propisane ovim Zakonom i drugim zakonima i propisima za njihovo provođenje, te propisima međunarodnih i domaćih športskih saveza i drugih športskih udruga više razine.
(2) Organizator športskog natjecanja u procjeni opasnosti od nereda i nasilja i ocjeni potrebnih mjera za njihovo sprječavanje i otklanjanje dužan je surađivati s nadležnim policijskim tijelom i osigurati dovoljan broj osoba, uključujući i policijske službenike, na prostoru športskog objekta i u njegovoj neposrednoj blizini, radi provođenja mjera sigurnosti športskog natjecanja.
(3) Organizator športskog natjecanja dužan je postupati po nalogu policije glede poduzimanja mjera sigurnosti u postupku pripreme, organiziranja i održavanja športskog natjecanja.
(4) Kada je za vrijeme održavanja športskog natjecanja došlo do protupravnog ponašanja gledatelja u većem opsegu, službene osobe organizatora koje vode natjecanje dužne su privremeno ili trajno prekinuti športsko natjecanje.


Članak 6.

(1) Organizator športskog natjecanja, ovisno o vrsti športa i razini športskog natjecanja, vrsti športskog objekta, očekivanom broju gledatelja, te ocjeni opasnosti za izbijanje nereda i nasilja, mora na športskom natjecanju imati redarsku službu s dovoljnim brojem redara.

(2) Redarsku službu mogu činiti zaposlenici organizatora športskog natjecanja, redari dragovoljci, članovi klubova navijača, koji su osposobljeni za obavljanje poslova redara na športskom natjecanju.

(3) Organizator športskog natjecanja može za poslove redarske službe angažirati zaštitare i čuvare zaposlene u trgovačkom društvu koje ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, na temelju ugovora s tim društvom, prema propisima koji reguliraju poslove privatne zaštite.
(4) Pravilima športskog saveza ili druge športske udruge više razine propisuju se, sukladno propisima iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona i ovisno o kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, mjerila za opremanje športskih objekata uređajima za kontrolu i brojanje ulaznica i videonadzorom, mjerila za određivanje minimalnog broja redara za pojedina športska natjecanja te ovisno o razini športskog natjecanja kada redarsku službu moraju činiti redari zaposlenici organizatora športskog natjecanja, redari dragovoljci, članovi klubova navijača i/ili zaštitari i čuvari zaposleni u trgovačkom društvu koje ima odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, na temelju ugovora s tim društvom, prema propisima koji reguliraju poslove privatne zaštite.
(5) Organizator športskog natjecanja dužan je na zahtjev nadležnoga policijskog tijela povećati broj redara kada to tijelo procijeni da planirani broj redara ne jamči sigurnost na športskom natjecanju.
(6) Prema zahtjevu policije, a iz razloga sigurnosti, organizator je dužan ograničiti broj ulaznica koje se stavljaju u prodaju, na broj manji od ukupnog kapaciteta športskog objekta.


Članak 7.

Kada se športsko natjecanje održava u sustavu natjecanja organiziranom za područje dviju ili više županija, za razinu države ili kao međunarodno natjecanje, a označeno je kao visokorizično, najmanje 30 posto osoba koje obavljaju redarske poslove moraju biti zaštitari, zaposlenici trgovačkog društva koje ima odobrenje za obavljanje poslova privatne zaštite, prema propisima koji reguliraju poslove privatne zaštite.


Članak 8.

(1) Redarska služba mora biti organizirana sa zapovjednom strukturom koja osigurava da svaki redar znade koja mu je osoba nadređena.

(2) Ako športsko natjecanje osiguravaju i pripadnici policije najviše rangirana osoba u hijerarhiji zapovijedanja mora biti iz reda policije, a pripadnici redarske službe dužni su postupati po zapovijedi policije.

(3) Policijskim službenicima koji obavljaju poslove unutar športskog objekta u civilnoj službi organizator športskog natjecanja dužan je osigurati dostatan broj ulaznica.

(4) Organizator športskog natjecanja, ovisno o vrsti šport­skog objekta, mora osigurati prostoriju ili prostor čiji smještaj i oprema omogućuju vizualno praćenje športskog objekta ili njegovog dijela u kojem se odvija športsko natjecanje i efikasno zapovijedanje redarstvenom službom.


Članak 9.

 Redari moraju na odjeći imati vidljivo istaknutu oznaku ili napis koji označava da su pripadnici redarske službe, pri čemu redari koji su zaposlenici trgovačkih društava koje obavljaju djelatnost privatne zaštite moraju nositi odoru i iskaznicu te imati radni nalog.


Članak 10.

(1) Redari su dužni:

– štititi sudionike športskog natjecanja te imovinu koja se nalazi u športskom objektu,

– utvrditi posjeduje li osoba ulaznicu ili drugu odgovarajuću ispravu izdanu od strane organizatora te spriječiti neovlašten ulazak u športski objekt,

– utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi na športskom objektu alkoholna pića,  drogu, pirotehnička sredstva, oružje ili druge predmete pogodne za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja te takve predmete privremeno oduzeti,

– utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi u športskom objektu transparente, zastave, simbole i sl. kojima se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti ili neke druge posebnosti i privremeno oduzeti takve predmete,

– zabraniti pristup u športski objekt osobi koja je u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka ili pod utjecajem droge, ili koja pokušava unijeti u športski objekt alkohol, drogu, pirotehnička sredstva, oružje ili druge predmete pogodne za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,
– zabraniti gledateljima prijelaz iz jednog dijela športskog objekta u drugi dio,

– zadržati gledatelja koji se nasilno ponaša ili drugačije remeti red i mir na športskom natjecanju i predati ga policiji,

– onemogućiti gledatelje u pristupu u one dijelove športskog objekta koji nisu namijenjeni gledateljima,

– osobe zatečene u počinjenju prekršaja predati policiji.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 5. ovoga članka, redari neće zabraniti pristup športskom objektu športašima koji unose športsko oružje namijenjeno natjecanju u odgovarajućem športu ako se natjecanje održava u tom objektu.

(3) Radi provedbe dužnosti iz stavka 1. ovoga članka redari su ovlašteni:

– izdati upozorenje i zapovijed, pregledati osobu, privremeno oduzeti predmete, utvrditi osobne podatke, podvrgnuti utvrđivanju prisutnosti alkohola u organizmu, zabraniti i spriječiti ulazak u športski objekt.

(4) Redari u obavljanju svojih poslova smiju uporabiti tjelesnu snagu ako na drugi način ne mogu odbiti:

– napad usmjeren prema sebi, prema gledateljima, prema natjecateljima i drugim osobama,

– napad usmjeren na uništenje ili oštećenje dijelova športskog objekta i njegove opreme.

(5) Redari zaposlenici trgovačkog društva koje obavlja zaštitarsku djelatnost i pripadnici policije imaju i ovlasti propisane posebnim zakonima.


Članak 11.

(1) Organizator športskog natjecanja kao redare može zapošljavati ili koristiti samo osobe koje su fizički i psihički sposobne za obavljanje poslova redara, koje imaju najmanje srednju stručnu spremu, koje nisu osuđivane za prekršajna djela protiv javnog reda i mira ili za kaznena djela počinjena iz koristoljublja ili počinjena iz nečasnih pobuda ili za koja se progoni po službenoj dužnosti.

(2) Redari koji nemaju odobrenje (licenciju) za obavljanje poslova privatne zaštite zaštite moraju proći obuku kojom ih se upoznaje s njihovim obvezama i ovlastima i u kojoj se ocjenjuje stupanj njihove fizičke i psihičke pripremljenosti i podobnosti za obavljanje redarskih poslova.

(3) Pravilnik o osposobljavanju osoba koje obavljaju poslove redara na športskom natjecanju donosi ministar unutarnjih poslova.


Članak 12.

 Redari moraju u ophođenju s gledateljima biti pristojni i spremni na pomoć, ne smiju biti pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava niti smiju iskazivati svoju navijačku pripadnost.


Članak 13.

 Organizator športskog natjecanja može ugovoriti s gostu­jućim klubom da poslove redarske službe među gledateljima navijačima gostujućeg kluba obavljaju i redari gostujućeg kluba.


Članak 14.

 Organizator športskog natjecanja će pozvati klubove na­vijača domaćega športskog kluba, a gostujući športski klub klubove svojih navijača, da zajedno razmotre mjere koje mogu poduzeti klubovi navijača radi sprječavanja nereda i nasilja prilikom športskog natjecanja te za vrijeme putovanja na športsko natjecanje i u povratku sa športskog natjecanja.


Članak 15.

 Športski klubovi će podupirati osnivanje i rad klubova navijača, omogućiti članovima klubova navijača kupnju ili dodjelu ulaznica za športsko natjecanje, organizirati za članove klubova navijača posjete športskim objektima i upoznavanje s natjecateljima i službenim osobama športskog kluba, pružati im pomoć prilikom putovanja u zemlji ili inozemstvu na športska natjecanja u kojima sudjeluje športski klub, koristiti kao redare i članove klubova navijača.


III. ŠPORTSKI OBJEKT


Članak 16.

(1) Športski objekt, pored uvjeta propisanih posebnim propisima, mora imati dovoljan broj ulaza, odnosno izlaza, mogućnost postavljanja odgovarajućih ograda ili drugih prepreka radi od­vajanja pojedinih skupina gledatelja, uspostavljene sustave obavještavanja, zaštitu od požara, prostor za pružanje hitne medicinske pomoći, dovoljan broj sanitarnih čvorova lociranih na pojedinim dijelovima športskog objekta, a športski objekti na kojima se održavaju športska natjecanja prema pravilima iz članka 6. stavka 4. i uvjetima iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona i uređaje za kontrolu i brojanje ulaznica te neprekidni videonadzor s mogućnošću ispisa i pohranjivanja snimljenog zapisa o ponašanju gledatelja na ulazima, izlazima i cijelom prostoru športskog objekta gdje se nalaze gledatelji, kojeg organizator športskog natjecanja, vlasnik ili korisnik športskog objekta mora dostaviti policiji na njezin zahtjev, radi korištenja u prekršajnom ili kaznenom postupku.

(2) Ako športski objekt ima parkiralište, prostor za parkiranje autobusa mora biti odvojen od prostora za parkiranje osobnih automobila, a posebno mora biti osiguran odvojeni prostor za parkiranje autobusa i osobnih vozila navijača gostujućega športskog kluba.

(3) Ako športski objekt nema parkiralište ili je njegovo parkiralište nedovoljno za prihvat očekivanog broja autobusa i osobnih automobila, organizator športskog natjecanja je dužan od nadležnog tijela Grada Zagreba, odnosno grada ili općine na čijem području se nalazi športski objekt, ishoditi odgovarajuće odobrenje da se određeni prostor koristi za parkiranje autobusa i osobnih automobila.
(4) Ukoliko športski objekt nije opremljen prema odredbi stavka 1. ovoga članka ili ukoliko organizator ne ispuni obveze iz stavka 2. i 3. ovoga članka, policija može zabraniti održavanje športskog natjecanja.


Članak 17.

(1) Ulaznim i izlaznim vratima športskog objekta mora rukovati osposobljeno osoblje.

(2) Ulazna i izlazna vrata u športski objekt i sva vrata prema prostorima gledališta moraju se otvarati prema van od gledatelja i moraju biti otključana za vrijeme dok su gledatelji u športskom objektu. Izuzetno nadležni policijski zapovjednik ili rukovoditelj redarske službe može naložiti da vrata prema prostorima gle­da­lišta budu zaključana. Sva vrata moraju imati sprave za zatvaranje, odnosno otvaranje kojima se može brzo i jednostavno rukovati i ne smiju biti zaključana ključem.

(3) Ulazna i izlazna vrata, posebno vrata koja se koriste u izvanrednim situacijama (rušenje tribina, krova ili drugog čime je natkriven gledateljski prostor, požar, nekontrolirano kretanje mase gledatelja, nestanak svjetla i sl.) prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice moraju biti odgovarajuće i vidljivo označeni, te se nalaziti pod stalnim nadzorom redara za vrijeme športskog natjecanja.

(4) U izvanrednim situacijama mora biti osigurana moguć­nost puštanja gledatelja na natjecateljski prostor.


Članak 18.

(1) Športski objekt mora imati Plan evakuacije kojim su određena postupanja u slučaju izvanrednih situacija (rušenje tribina, krova ili drugog čime je natkriven natjecateljski prostor, požar, nekontrolirano kretanje mase gledatelja, nestanak svjetla i sl.).

(2) Plan evakuacije donosi vlasnik ili korisnik športskog objekta nakon konzultacije s policijom, vatrogasnom službom, službom hitne pomoći. Prije početka športskog natjecanja s Planom evakuacije organizator športskog natjecanja dužan je upoznati predstavnike športskih klubova, suce i druge službene osobe na športskom natjecanju.


Članak 19.

(1) Športski objekt, odnosno onaj njegov dio na kome će se održavati športsko natjecanje i biti smješteni gledatelji mora prije ulaska gledatelja biti pretražen radi pronalaženja predmeta koji se ne smiju unositi u športski objekt.

(2) Redari, medicinsko i protupožarno osoblje moraju biti na svojim određenim mjestima prije ulaska gledatelja u športski objekt sve do njihovog izlaska iz športskog objekta.


Članak 20.

(1) Sustav obavještavanja gledatelja mora biti jasan i jači od buke koju mogu stvoriti gledatelji unutar i izvan športskog objekta.

(2) Sustav obavještavanja gledatelja ne smije se koristiti za objavu političkih poruka niti za podupiranje domaćega športskog kluba.

(3) Kada u športskom natjecanju sudjeluje inozemni športski klub, organizator športskog natjecanja dužan je osigurati da se poruke i upute navijačima inozemnoga športskog kluba upućuju na njihovom jeziku. Organizator međunarodnoga športskog natjecanja dužan je omogućiti predstavniku svakog inozemnoga športskog kluba obraćanje navijačima toga kluba. Organizator je dužan snimiti sva obraćanja navijačima putem sustava obavještavanja gledatelja.


Članak 21.

(1)Na prostoru športskog objekta nije dozvoljena prodaja i distribucija alkoholnih pića u smislu ovoga Zakona. Bezalkoholna pića se smiju prodavati ili distribuirati samo ako su u papirnatim ili otvorenim plastičnim posudama.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nacionalni športski savezi, uz prethodnu suglasnost policije, mogu dopustiti prodaju i distribuciju pića s koncentracijom alkohola do 6%, u papirnatim ili otvorenim plastičnim posudama, u športskim objektima na športskim natjecanjima koja nisu označena kao visokorizična natjecanja prema odredbama članka 5. stavka 1. i članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.


Članak 22.

 Zatvoreni športski objekti, i otvoreni športski objekti ako se na njima održavaju športska natjecanja noću, moraju biti opremljeni samostalnim izvorom električne energije dovoljnim da se u slučaju nestanka električne energije iz javnog sustava osigura stupanj rasvjete dovoljan da se spriječi opasnost za gledatelje.


Članak 23.

(1) Športski objekt se, polazeći od vrste i značaja športskog natjecanja, očekivanog broja gledatelja i očekivanog dolaska gledatelja, mora otvoriti dovoljno rano da bi se izbjegle gužve i neredi prilikom ulaska gledatelja u športski objekt.

(2) Ako od vremena otvaranja športskog objekta do vremena početka športskog natjecanja treba proći više od 30 minuta organizator športskog natjecanja dužan je osigurati zabavu za gledatelje (prigodan športski ili zabavni program kojim se promiče šport).


IV. GLEDATELJI


Članak 24.

(1) Gledatelj se, za vrijeme dolaska na športsko natjecanje, tijekom športskog natjecanja i nakon odlaska sa športskog natjecanja, ne smije protupravno ponašati.

(2) Gledatelju koji se protupravno ponaša zabranit će se i spriječiti dolazak na športsko natjecanje, udaljit će se iz športskog objekta i iz okolice športskog objekta ili mjesta održavanja šport­skog natjecanja i mogu mu se izreći ovim Zakonom i posebnim zakonima propisane prekršajne i kaznenopravne sankcije.


Članak 25.

(1) Policija je ovlaštena osobi koja se izjasni ili je prema okolnostima očigledno da ide na športsko natjecanje, a svojim ponašanjem izaziva osnovanu sumnju da je pod utjecajem alkohola ili droga ili se drugačije protupravno ponaša utvrditi identitet, pregledati nosi li alkoholno piće ili  drogu, pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja, nosi li transparente, zastave, simbole i sl. koji sadržavaju rasističke ili druge poruke koje mogu izazvati nesnošljivost, oduzeti joj takve stvari, podvrgnuti je utvrđivanju prisutnosti alkohola u organizmu mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka odgovarajućim mjernim uređajem, udaljiti je iz sredstava javnog prometa, zabraniti joj dolazak u mjesto športskog natjecanja ili ulazak u športski objekt, zadržati je do isteka vremena od dva sata nakon završetka športskog natjecanja.
(2) Policija je ovlaštena u provođenju odredbe stavka 1. ovoga članka pregledati autobus, vlak ili osobni automobil koji prevozi navijače na športsko natjecanje i sa športskog natjecanja.

(3) Ako je osoba iz stavka 1. ovoga članka vozač ili suvozač u osobnom automobilu policija može isključiti iz prometa osobni automobil do isteka vremena od dva sata nakon završetka šport­skog natjecanja i prema takovim osobama poduzeti druge mjere iz stavka 1. ovoga članka.


Članak 26.

(1) Policijski službenici, pored ovlasti propisanih drugim propisima, imaju i ovlasti koje prema ovom Zakonu imaju redari.

(2) Policijski službenici mogu gledatelje koji se protupravno ponašaju zadržati u športskom objektu ili u okolici športskog objekta do dva sata nakon završetka športskog natjecanja i prema njima poduzeti i druge mjere propisane ovim Zakonom i posebnim zakonima.

(3) Prilikom poduzimanja mjera iz stavka 2. ovoga članka vodit će se računa da se ne ugrozi sigurnost drugih gledatelja, natjecatelja i da se ne onemogući odvijanje športskog natjecanja.


Članak 27.

(1) Policija će osobe iz članka 25. stavka 1. i članka 26. stav­ka 2. ovoga Zakona privesti i zadržati u prostorima policije ili drugim pogodnim prostorima.

(2) Pogodnim se smatraju prostori koji imaju sanitarne i vodoopskrbne uređaje i koji osiguravaju višesatan siguran boravak pojedinca ili većeg broja ljudi.

(3) Prostori u kojima se zadržavaju osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju biti pod neprekidnim nadzorom policijskih službenika.


Članak 28.

(1) Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog pona­šanja gledatelja u športskom objektu i/ili u njegovoj okolici prije početka športskog natjecanja prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja može zabraniti održavanje športskog natjecanja.

(2) Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog po­našanja gledatelja za vrijeme održavanja športskog natjecanja prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja zatražit će od službenih osoba koje vode športsko natjecanje da privremeno ili trajno prekinu športsko natjecanje.
(3) Ukoliko policija ocijeni da organizator športskog natjecanja nije poduzeo mjere iz članka 5. i članka 6. stavka 5. ovoga Zakona, uslijed čega prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja, zabranit će održavanje športskog natjecanja.
(4) Kada je za vrijeme održavanja športskog natjecanja došlo do protupravnog ponašanja gledatelja u većem opsegu, a ne prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja, policija će predložiti službenim osobama koje vode natjecanje da privremeno ili trajno prekinu športsko natjecanje.


V. ŠPORTAŠI I DRUGE OSOBE KOJE UDJELUJU U ŠPORTSKOM NATJECANJU


Članak 29.

(1) Športaši, treneri i članovi upravljačkih tijela športskih klubova dužni su u svojim javnim nastupima popularizirati šport­ske ideje koje isključuju rasistički ili drugi nesnošljiv pristup športašima i navijačima suparničkih športskih klubova.

(2) Športski klubovi, športski savezi i druge športske udruge višeg ranga svojim će aktima utvrditi sankcije koje će se poduzimati prema športašima, trenerima i članovima upravljačkih tijela športskih klubova ako su njihovi javni nastupi ili ponašanje prije, za vrijeme ili nakon održavanja športskog natjecanja mogli izazvati ili su izazvali protupravno ponašanje gledatelja.

(3) Aktima iz stavka 2. ovoga članka odredit će se stegovne mjere za športaše, trenere i članove upravljačkih tijela športskih klubova koji su se za vrijeme športskog natjecanja protupravno ponašali, bez obzira je li prema ovim osobama pokrenut postupak za izricanje prekršajnih i kaznenih sankcija.


VI. SREDSTVA JAVNOG PRIOPĆAVANJA


Članak 30.

(1) Sredstva javnog priopćavanja ne smiju iznositi ili objavljivati stavove uredništva ili svojih novinara, koji izražavaju rasistički ili drugi nesnošljiv pristup prema nekom športskom klubu, njegovim športašima i njegovim navijačima.

(2) Sredstva javnog priopćavanja ne smiju iznositi ili objavljivati stavove drugih osoba, koji izražavaju rasistički ili drugi ne­snošljiv pristup prema nekom športskom klubu, njegovim športašima i njegovim navijačima, osim ako istovremeno na nedvojben način osuđuju društvenu i zakonsku neprihvatljivost takovih stavova.


VII. SANKCIJE


Članak 31.

(1) Sankcije za prekršaje propisane ovim Zakonom su novčana kazna, kazna zatvora i zaštitne mjere, a za maloljetne pre­kršitelje i odgojne mjere.

Sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe


Članak 31.a

(1) Tko za vrijeme odlaska na športsko natjecanje, trajanja športskog natjecanja ili povratka sa športskog natjecanja sudjeluje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe organizatora natjecanja, športaše ili druge osobe, uslijed čega je neka osoba teško tjelesno ozlijeđena, kaznit će se za samo sudjelovanje kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena smrt neke osobe, počinitelj će se kazniti za samo sudjelovanje kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(3) Organizator ili vođa grupe koja počini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(4) Organizator ili vođa grupe koja počini kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se kaznom zatvora od tri do deset godina.

(5) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka ako je osoba koja je sudjelovala u tučnjavi uvučena u nju bez svoje krivnje ili samo radi toga jer se branila ili razdvajala druge sudionike u tučnjavi.


Organiziranje nasilja na športskim natjecanjima


Članak 31.b

Tko organizira ili vodi grupu ljudi koja zajednički za vrijeme odlaska na športsko natjecanje, trajanja športskog natjecanja ili povratka sa športskog natjecanja sudjeluje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe organizatora natjecanja, športaše ili druge osobe, uslijed čega je neka osoba tjelesno ozlijeđena ili je došlo do oštećenja ili uništenja tuđe stvari ili imovine veće vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.


Uništavanje stvari ili imovine na športskom natjecanju


Članak 31.c

Tko za vrijeme odlaska na športsko natjecanje, trajanja športskog natjecanja ili povratka sa športskog natjecanja ošteti, izobliči, uništi ili učini neuporabljivom tuđu stvar ili imovinu veće vrijednosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.


Nepoštivanje mjera i zabrana


Članak 31.d

Tko se za vrijeme trajanja zaštitne mjere iz članka 32., sigurnosne mjere iz članka 34. ili zabrane prisustvovanja športskom natjecanju iz članka 34.a ovoga Zakona zatekne na prostoru športskog objekta ili se njegova prisutnost utvrdi na drugi način, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.


Članak 32.

(1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera i mjera opreza propisanih Prekršajnim zakonom izreći i zaštitnu mjeru:

– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju,

– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom boravka u policijskoj postaji,

– zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije ili športski klubovi s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave.

(2) Zaštitne mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se izreći u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine.

(3) Za prekršaje propisane ovim Zakonom zaštitna mjera oduzimanja predmeta obvezno se izriče.

(4) Pravomoćnu odluku o prekršaju u kojoj je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud osim podnositelju optužnog prijedloga dostavlja i nacionalnom športskom savezu, koji je o tome dužan obavijestiti organizatora športskog natjecanja, odnosno ugovornog distributera ovlaštenog za prodaju ulaznica te klub, odnosno udrugu navijača.

(5) Organizator športskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit će prodati ili dodijeliti ulaznicu za određeno natjecanje osobi kojoj je izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. ovoga članka ili mjera opreza za vrijeme dok traje ta zaštitna mjera ili mjera opreza.

(6) Organizator športskog natjecanja dužan je poduzeti mjere za onemogućivanje pristupa na prostor športskog objekta osobi za koju zna ili je dužan znati da joj je izrečena zaštitna, odnosno sigurnosna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima ili mjera opreza.
(7) Organizator športskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit će prodati ili dodijeliti ulaznicu za određeno natjecanje osobi za koju raspolaže saznanjima da se ranije protupravno ponašala te će poduzeti mjere za onemogućavanje pristupa na prostor športskog objekta toj osobi.
 


Članak 32.a

(1) Osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, dužna je najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja.

(2) Adresa iz stavka 1. ovoga članka ne može biti unutar područja od dva kilometra od športskog objekta na kojem se održava športsko natjecanje za koje je osobi izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, osim u slučaju kada ta osoba unutar navedenog područja ima prebivalište ili boravište, odnosno mjesto rada ili u drugim opravdanim slučajevima.

(3) Osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, dužna je najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju, te je dužna boraviti u službenim prostorijama policije ili drugim pogodnim prostorijama do isteka dva sata nakon završetka športskog natjecanja.

(4) Osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona, dužna je najkasnije pola sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja te je dužna sedam dana prije održavanja športskog natjecanja predati putnu ispravu u policijskoj postaji prema mjestu prebivališta.

(5) Ako je osoba iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka iz opravdanih razloga, radi zdravstvenog stanja ili profesionalnih obveza koje ne trpe odgodu, u nemogućnosti postupiti sukladno odredbama stavka 1., 3. i 4. ovoga članka, dužna je javiti se telefonom u policijsku postaju prema mjestu prebivališta i izvijestiti o adresi na kojoj se nalazi.

(6) Policija je ovlaštena provjeriti nalazi li se osoba iz stavka 1. i 4. ovoga članka na danoj adresi.

(7) Policija može za osobom iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka koja nije pristupila u nadležnu ili najbližu policijsku postaju i javila se dežurnom policijskom službeniku ili za koju se provjerom utvrdilo da se ne nalazi na danoj adresi, raspisati potragu radi dovođenja sucu prekršajnog suda.

(8) Policija će prekršajnom sudu dovesti osobu iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka, ako je zatečena u prostoru športskog objekta ili je njezina prisutnost utvrđena pregledom zapisa videonadzora športskog objekta ili zapisa videonadzora koji je obavila policija.

 

Članak 33.

(1) Ako je športsko natjecanje, na temelju mjerila iz članka 5. i 6. ovoga Zakona ocijenjeno s visokom opasnošću od izbijanja nereda i nasilja, na zahtjev policije predsjednik prekršajnog suda osigurat će prisustvo suca prekršajnog suda i zapisničara, ukoliko športski objekt raspolaže odgovarajućim prostorijama za njegov rad.

(2) Ukoliko športski objekt ne raspolaže odgovarajućim prostorijama za rad prekršajnog suca, potrebno je osigurati njegovo dežurstvo u prostorijama nadležnoga prekršajnog suda.
(3) Dežurnog suca na zahtjev organizatora određuje pred­sjednik prekršajnog suda najbližeg mjestu održavanja športskog natjecanja iz stavka 1. ovoga članka.


Članak 34.

(1) Počinitelju kaznenog djela učinjenog za vrijeme održavanja športskog natjecanja sud može pored kazne i sigurnosnih mjera propisanih Kaznenim zakonom izreći i sigurnosnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od pet godina računajući od pravomoćnosti sudske odluke, s tim da se vrijeme izvršenja kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.
(2) Na sigurnosnu mjeru iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 32.a ovoga Zakona.

 

Članak 34.a

(1) Osobi za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja prekršajni sud na prijedlog policijske uprave nadležne za mjesto održavanja športskog natjecanja ili policijske uprave nadležne za područje na kome se nalazi prebivalište takve osobe može izreći zabranu prisustvovanja određenom športskom natjecanju ili zabranu prisustvovanja športskim natjecanjima za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od godinu dana.

(2) Osoba kojoj je izrečena zabrana iz stavka 1. ovoga članka dužna je najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja.

(3) Adresa iz stavka 2. ovoga članka ne može biti unutar područja od dva kilometra od športskog objekta na kojem se održava športsko natjecanje za koje je osobi izrečena zabrana iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju kada ta osoba unutar navedenog područja ima prebivalište ili boravište, odnosno mjesto rada ili u drugim opravdanim slučajevima.


Članak 35.

(Brisan.)


Članak 35.a

(Brisan.)

Članak 36.

 Policija će o maloljetnim osobama za koje je ocijenila ili utvrdila da su protupravno postupale u smislu ovoga Zakona obavijestiti njihove roditelje, odnosno staratelje, te nadležni centar za socijalnu skrb.


Članak 37.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja organizira športsko natjecanje ako:

1. ne poduzme mjere radi sprječavanja i suzbijanja nereda i nasilja na športskom natjecanju, odnosno odbije surađivati s nadležnim policijskim tijelom i postupati po nalogu policije glede otklanjanja uočenih nedostataka u postupku pripreme, organizacije i održavanja športskog natjecanja (članak 5.),

2. na športskom natjecanju nema redarsku službu ili nema dovoljan broj redara (članak 6.),

3. omogući da poslove redara obavljaju osobe koje nemaju oznaku ili natpis koji označava da su pripadnici redarske službe (članak 9.),

4. kao redara zapošljava ili koristi osobu koja nije osposobljena za poslove redara (članak 11.),

5. zapis videonadzora športskog objekta ne dostavi na zahtjev policije (članak 16. stavak 1.),

6. ne osigura odgovarajući prostor za parkiranje autobusa i osobnih automobila (članak 16. stavak 3),

7. ulaznim i izlaznim vratima športskog objekta ne rukuje osposobljeno osoblje (članak 17. stavak 1.),

8. se ulazna i izlazna vrata športskog objekta, prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice ne nalaze pod stalnim nadzorom redara (članak 17. stavak 3.),

9. ako nije prije održavanja športskog natjecanja provedeno pretraživanje športskog objekta ili dijela športskog objekta u kojem se organizira športsko natjecanje i na kojem se smještaju gledatelji (članak 19.),

10. sustav obavještavanja gledatelja koristi za namjene koje nisu dopuštene (članak 20. stavak 2.),

11. na prostoru športskog objekta dopusti prodaju i distribuciju alkoholnih pića (članak 21. stavak 1.),

12. športsko natjecanje održava noću, a športski objekt nije opremljen samostalnim izvorom električne energije (članak 22.),

13. športski objekt ne otvori dovoljno rano da bi se izbjegle gužve i neredi prilikom ulaska gledatelja u športski objekt (članak 23.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 80.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost organizator športskog natjecanja.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba organizator športskog natjecanja.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba pravne osobe organizatora športskog natjecanja.


Članak 38.

(1) Novčanom kaznom od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja je vlasnik ili korisnik športskog objekta ako:

1. na športskom objektu nema neprekidni videonadzor s mogućnošću ispisa i pohranjivanja snimljenog zapisa, uređaj za brojanje i kontrolu ulaznica te sustav za obavještavanje gledatelja (članak 16. stavak 1.),

2. ulazna i izlazna vrata športskog objekta, prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice nisu odgovarajuće i vidljivo označeni (članak 17. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja je vlasnik ili korisnik športskog objekta.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja je vlasnik ili korisnik športskog objekta.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba pravne osobe vlasnika sportskog objekta.

 

Članak 38.a

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj redar koji ne obavi dužnosti iz članka 10. stavka 1.ovoga Zakona te koji ne postupa po zapovijedi policije.


Članak 39.

(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:

1. posjeduje ili konzumira alkoholna pića i druga pića koja sadrže više od 6% alkohola, droge ili posjeduje pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja (članak 4. stavak 1. podstavak 1.),

2. pokuša unijeti ili unese u športski objekt alkoholna pića, drogu, pirotehničko sredstvo, oružje ili drugo sredstvo pogodno za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja (članak 4. stavak 1. podstavak 2.),

3. pokuša ući, dođe ili boravi na prostoru športskog objekta u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka (članak 4. stavak 1. podstavak 3.),

4. maskira lice radi prikrivanja identiteta (članak 4. stavak 1. podstavak 4.),

5. pokuša unijeti ili unese i ističe u športskom objektu transparent, zastavu ili drugu stvar s obilježjem kojim se iskazuje ili potiče mržnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti (članak 4. stavak 1. podstavak 5.),

6. boravi i zadržava se na mjestu u gledateljskom prostoru za koje ne posjeduje ulaznicu ili odgovarajuću ispravu izdanu od strane organizatora (članak 4. stavak 1. podstavak 11.).

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri dana do najdulje 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odnosno novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna pravna osoba koja kupi ili na drugi način pribavi ili omogući kupnju ili pribavljanje ulaznica osobi kojoj je izrečena zaštitna mjera (članak 32. stavak 1.), zabrana prisustvovanja športskom natjecanju (članak 34.a stavak 1.) i mjera opreza te organizator športskog natjecanja koji ne postupi sukladno odredbi članka 32. stavka 5., 6. i 7. ovoga Zakona.

 

Članak 39.a

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 dana do najdulje 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:

1. baca predmete u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor športskog objekta (članak 4. stavak 1. podstavak 6.),

2. pjeva pjesme ili dobacuje natjecateljima ili drugim gledateljima poruke čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti (članak 4. stavak 1. podstavak 7.),

3. pali ili baca pirotehnička sredstva (članak 4. stavak 1. podstavak 8.),

4. pali ili na drugi način uništava navijačke rekvizite ili druge predmete (članak 4. stavak 1. podstavak 9.),

5. pokuša nedopušteno ući ili nedopušteno uđe u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor ili prostor koji je namijenjen sucima ili drugim osobama koje sudjeluju u športskom natjecanju (članak 4. stavak 1. podstavak 10.).

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 30 do najdulje 60 dana kaznit će se osoba kojoj je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. ovoga Zakona, a koja nije postupila sukladno odredbama članka 32.a ovoga Zakona, te kojoj je izrečena zabrana iz članka 34.a stavka 1. ovoga Zakona, a koja nije postupila sukladno odredbi članka 34.a stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna ili kaznom zatvora od najmanje 30 do najdulje 60 dana kaznit će se fizička osoba koja je dva ili više puta od dana počinjenja prekršaja u razdoblju od dvije godine unatrag pravomoćno proglašena krivom za prekršaje iz ovoga članka.


Članak 39.b

(1) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi Zbirku podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja.

(2) Zbirka podataka iz stavka 1. ovoga članka sadrži: osobne podatke o osobama evidentiranim za prekršaje iz ovoga Zakona (ime i prezime, ime oca/majke, osobni identifikacijski broj, datum i mjesto rođenja, spol, nadimak, pseudonim, zanimanje, pripadnost klubu navijača ili navijačkoj skupini, fotografiju te svaku informaciju koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu koja se može identificirati), podnesenim kaznenim prijavama i optužnim prijedlozima, izrečenim mjerama opreza, kaznama, sigurnosnim i zaštitnim mjerama te zabranama prisustvovanja športskim natjecanjima, dovedenim i zadržanim osobama, podatke dobivene od inozemnih policijskih tijela, te s time u vezi podatke o navijačima i navijačkim skupinama.

(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje, a mogu se davati i drugim korisnicima sukladno propisu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.(4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka čuvaju se deset godina.

 
VIII. NADZOR

 

Članak 40.

Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, a druga ministarstva u okviru svoje nadležnosti.


IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Članak 41.

(1) Športski savezi i druge športske udruge svoje će statute i druge svoje opće akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, a športski klubovi svoje statute i druge svoje akte s aktima športskih saveza i drugih športskih udruga u daljnjem roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tih akata.

(2) Športski savezi ili druge udruge više razine ovlašteni za propisivanje sustava natjecanja donijet će pravila iz članka 6. stav­ka 4. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

(3) Vlasnici ili korisnici športskih objekata opremit će šport­ske objekte u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.

(4) Športski savezi ili druge udruge više razine sukladno svojim ovlastima zabranit će održavanje športskog natjecanja na športskom objektu koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.


Članak 42.

(1) Ministar nadležan za šport uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove i ministra nadležnog za poslove gradnje će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik kojim će propisati posebne uvjete koje moraju ispunjavati športski objekti prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Ministar unutarnjih poslova donijet će akt iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.


Članak 43.

 Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

 

RJEŠENJE

 

(„Narodne novine“, broj 68/12)

 

I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 34.a i 39.b Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (»Narodne novine« broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.).

II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

 

Obrazloženje

 

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

 

1. Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 15. srpnja 2003. donio Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji je objavljen u »Narodnim novinama« broj 117 od 23. srpnja 2003., a stupio je na snagu 31. srpnja 2003. (u daljnjem tekstu: ZoSNŠN). Nakon stupanja na snagu ZoSNŠN je izmijenjen i dopunjen:

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji je stupio na snagu 6. srpnja 2006. (»Narodne novine« broj 71/06., u daljnjem tekstu: ZID ZoSNŠN/06);

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji je stupio na snagu 16. travnja 2009. (»Narodne novine« broj 43/09., u daljnjem tekstu: ZID ZoSNŠN/09) i

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji je stupio na snagu 31. ožujka 2011. (»Narodne novine« broj: 34/11., u daljnjem tekstu: ZID ZoSNŠN/11).

2. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 34.a i 39.b ZoSNŠN-a podnijeli su Dario Lihtenvialner, Ivan-Zvonimir Jambrišak i Igor Smolčić, svi iz Zagreba, koje zastupa odvjetnik Tomislav Šunjić iz Zagreba.

Na zahtjev Ustavnog suda, predlagatelji su 7. prosinca 2011. dostavili očitovanje prema kojem osporavaju članke 34.a i 39. b ZoSNŠN-a.

Na temelju članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 42/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), predlagatelji su podnijeli prijedlog za privremenu obustavu radnji koje se (osobito u prekršajnom postupku) poduzimaju na temelju osporenih zakonskih članaka.

3. Na temelju članka 25. Ustavnog zakona, od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo pravosuđa) zatraženo je i dobiveno očitovanje (klasa: 703-01/08-01/111, ur. broj: 514-05-02-01/08-5 od 6. listopada 2008.).

Ministarstvo pravosuđa dostavilo je 6. listopada 2008. Ustavnom sudu očitovanja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VPS) i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva policije (u daljnjem tekstu: MUP).

4. ZoSNŠN pripada skupini zakona kojima Republika Hrvatska usklađuje nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

 

II. OSPORENE ZAKONSKE ODREDBE

 

5. Do 16. travnja 2009. članak 35. ZoSNŠN-a glasio je:

»Članak 35.

(1) Osobi za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja prekršajni sud na prijedlog policijske uprave nadležne za mjesto održavanja športskog natjecanja ili policijske uprave nadležne za područje na kome se nalazi prebivalište takve osobe može izreći zabranu prisustvovanja određenom športskom natjecanju ili zabranu prisustvovanja športskim natjecanjima za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od godinu dana.«

Članak 35. ZoSNŠN-a brisan je člankom 15. ZID-a ZoSNŠN/09.

Člankom 14. ZID-a ZoSNŠN/11 iza članka 34. dodan je članak 34.a, koji glasi:

»Članak 34.a

(1) Osobi za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja prekršajni sud na prijedlog policijske uprave nadležne za mjesto održavanja športskog natjecanja ili policijske uprave nadležne za područje na kome se nalazi prebivalište takve osobe može izreći zabranu prisustvovanja određenom športskom natjecanju ili zabranu prisustvovanja športskim natjecanjima za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od godinu dana.

(2) Osoba kojoj je izrečena zabrana iz stavka 1. ovoga članka dužna je najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutna iz mjesta prebivališta i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja.

(3) Adresa iz stavka 2. ovoga članka ne može biti unutar područja od dva kilometra od športskog objekta na kojem se održava športsko natjecanje za koje je osobi izrečena zabrana iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju kada ta osoba unutar navedenog područja ima prebivalište ili boravište, odnosno mjesto rada ili u drugim opravdanim slučajevima.«

Iako je osporeni članak 35. ZoSNŠN brisan člankom 15. ZID-a ZoSNŠN/09, članak 34.a stavak 1. ZID-a ZoSNŠN/11 sadržajno je istovjetan osporenom brisanom članku 35. ZoSNŠN. Drugim riječima, jedna te ista zakonska odredba samo je »premještena« u drugi članak i nakon dvije godine ponovno vraćena u ZoSNŠN. Stoga će se u daljnjem tijeku ovog ustavnosudskog postupka osporena zakonska odredba označavati kao članak 34.a stavak 1. ZoSNŠN-a.

5.1. Članak 39.b ZID-a ZoSNŠN/06 dosada se mijenjao dva puta.

Članak 39.b ZID-a ZoSNŠN/06 glasio je:

»Članak 39.b

(1) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi zbirku podataka prijestupnika i događaja na športskim natjecanjima.

(2) Zbirka podataka iz stavka 1. ovoga članka sadrži: osobne podatke o navijačima (ime i prezime, ime oca/majke, datum i mjesto rođenja, spol, nadimak, pseudonim, zanimanje, pripadnost klubu navijača ili navijačkoj skupini, fotografiju te svaku informaciju koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili osobu koja se može identificirati), podatke o navijačkim skupinama sklonim nasilju i nedoličnom ponašanju; podnesenim kaznenim prijavama i zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka; izrečenim mjerama opreza, kaznama, sigurnosnim i zaštitnim mjerama; dovedenim i zadržanim osobama, podatke dobivene od inozemnih policijskih tijela.

(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje, a mogu se davati i drugim korisnicima sukladno propisu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

(4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka čuvaju se deset godina.«

Članak 39.b ZID-a ZoSNŠN/06 nakon stupanja na snagu članka 23. ZID-a ZoSNŠN/09 glasio je:

»Članak 39.b

(1) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi Zbirku podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja.

(2) Zbirka podataka iz stavka 1. ovoga članka sadrži: osobne podatke o osobama evidentiranim za prekršaje iz ovoga Zakona (ime i prezime, ime oca/majke, osobni identifikacijski broj, datum i mjesto rođenja, spol, nadimak, pseudonim, zanimanje, pripadnost klubu navijača ili navijačkoj skupini, fotografiju te svaku informaciju koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu koja se može identificirati), podnesenim kaznenim prijavama i optužnim prijedlozima, izrečenim mjerama opreza, kaznama, sigurnosnim i zaštitnim mjerama, dovedenim i zadržanim osobama, podatke dobivene od inozemnih policijskih tijela, te s time u vezi podatke o navijačima i navijačkim skupinama.

(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka o izrečenim mjerama opreza, kaznama, sigurnosnim i zaštitnim mjerama, mogu se koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje.

(4) Podaci iz stavka 2. ovoga članka čuvaju se deset godina.«

U članku 39.b ZID-a ZoSNŠN/06, nakon stupanja na snagu članka 19. ZID-a ZoSNŠN/11, iza riječi »i zaštitnim mjerama« dodane su riječi »te zabranama prisustvovanja športskim natjecanjima,", a stavak 3. je izmijenjen i glasi:

»(3) Podaci iz stavka 2. ovoga članka mogu se koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje, a mogu se davati i drugim korisnicima sukladno propisu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.«

 

III. PRIGOVORI PREDLAGATELJA

 

Članak 34.a stavak 1. ZoSNŠN-a

6. Predlagatelji smatraju da je članak 34.a stavak 1. ZoSNŠN-a u nesuglasnosti s člancima 14. stavkom 2. i 28. Ustava, navodeći sljedeće razloge:

»... zakonodavac propušta specificirati o kakvom se to 'saznanju' radi, pa takva odredba omogućava široki spektar zloupotrebe – od načina prikupljanja 'saznanja' do načina utvrđenja istinitosti i vjerodostojnosti takvog 'saznanja' – jer bez definiranja pojma 'saznanja' može se postići samo anarhija. Zakonodavac je morao transparentno formulirati odredbu pa iz kategorije 'saznanja isključiti svaku informaciju koja:

– je prikupljena na nezakonit način;

– se ne bi mogla koristiti u sudskom postupku;

– se ne temelji na pravomoćnom utvrđenju krivnje pojedine osobe.

Naime, s obzirom da je nedopušteno prikupljati informacije na gore opisane načine čak i u kaznenom postupku, logično je da je društveno neprihvatljivo i u bilo kojem drugom postupku prikupljati informacije na opisane načine.«

Članak 39.b ZID-a ZoSNŠN/06

6.1. Predlagatelji smatraju da je članak 39.b ZID-a ZoSNŠN/06 u nesuglasnosti s člancima 3. (u dijelu koji se odnosi na slobodu, jednakost i vladavinu prava), 14. stavkom 2., 16. stavkom 2., 28. i 35. Ustava, navodeći sljedeće razloge osporavanja:

»... već (je) za ovaj zakon specifično kako zakonodavac uopće ne senzibilizira razliku između pokrenutog i (makar nepravomoćno) okončanog postupka, a kamoli da bi za upisivanje u ovu famoznu 'zbirku podataka' bilo potrebno da izrečene sankcije budu pravomoćne. Ovom odredbom doveden je pravni poredak do razine lakrdije jer dovoljna je samo prijava tijela represije i nije potrebno održati makar jednu sudsku raspravu pa da građanin Republike Hrvatske bude označen 'prijestupnikom' (istaknuto po predlagateljima, op. Ustavnog suda).

Na žalost, ovdje protuustavnost odredbe ne prestaje jer se osoba koja je upisana kao 'prijestupnik' – temeljem odredbe članka 39a stavak 4. – u navedenoj zbirci podataka vodi 10 (deset) godina!! Navedena odredba prelazi rokove iz Zakona o prekršajima – gdje je rok za brisanje iz kaznene evidencije 3 godine od pravomoćnosti odluke – a u rangu je sa odredbom Kaznenog zakona o brisanju iz evidencije za osude kaznenih djela na 5 i više godina!!«

Predlagatelji kao primjer navode slučaj fizičke osobe u vezi koje je, u žalbenom prekršajnom postupku, rješenjem VPS-a iz 2007. godine djelomično ukinuto prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen prekršajnom sudu na ponovno suđenje, zbog stajališta VPS-a da nije dostatno dokazano postojanje prekršaja iz članka 39. stavka 1. točke 1. ZoSNŠN-a (u odnosu na počinjenje drugog prekršaja, rješenje prekršajnog suda potvrđeno je po VPS-u, što proizlazi iz izreke drugostupanjskog rješenja). Prema stajalištu predlagatelja, ta osoba će zbog pokrenutog prekršajnog postupka biti evidentirana i idućih godina izložena policijskim provjerama, iako se »navodna inkriminacija uopće neće moći dokazati«.

 

IV. OČITOVANJA VPS-a i MUP-a

 

7. VPS u očitovanju navodi:

»... Zakon člankom 32. stavkom 1. propisuje zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području RH u trajanju od jedne do dvije godine koja se primjenjuje nakon provedenog prekršajnog postupka i utvrđene krivnje počinitelja prekršaja.

Iako člankom 35. isti Zakon ne naznačuje izrijekom da se radi o zaštitnoj mjeri ali sadržajno mjere iz članka 35. su zaštitne mjere a odredba članka 35. je doista potpuno nedefinirana o tome:

– o kakvom se to postupku radi u kojem se nekome primjenjuje zaštitna mjera,

– kakvom se to odlukom izriče ta zaštitna mjera,

– na temelju čega sud utvrđuje relevantne činjenice za donošenje odluke,

– odredba ne govori o pravnom sredstvu protiv takve odluke a ako i postoji ne govori se tko eventualno odlučuje o tom pravnom sredstvu.

Budući je zaštitna mjera, sukladno članku 5. Prekršajnog zakona ('Narodne novine', br. 107/07.) jedna od prekršajnopravnih sankcija koja se prema načelu krivnje (čl. 4. Prekršajnog zakona) može izreći samo krivom počinitelju prekršaja, onda člankom 35. Zakona se doista dovodi u pitanje ustavno pravo svakog građanina na jednakost pred zakonom (čl. 14. stavak 2. Ustava) i krši ustavno pravo svakoga građanina da je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo (što je i prekršaj u širem smislu) dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.

(...)

Odredba članka 39.b ne propisuje nikakve izravne bilo posljedice bilo postupak protiv građanina slijedom čega nije moguće govoriti da se tom odredbom krše ustavna prava građanina iz članaka 14. stavka 2. i čl. 28. Ustava RH.«

8. MUP u očitovanju podrobno obrazlaže načine i razloge primjene osporenih zakonskih odredbi u praksi policije, posebno u odnosu na zapažanja i iskustva MUP-a te relevantne statističke podatke. Ustavni sud stoga smatra potrebnim očitovanje MUP-a reproducirati u njegovom većem dijelu.

MUP u očitovanju navodi:

»S razvojem našeg društva došlo je i do povećanja ukupne svijesti o problemu nereda i nasilja na športskim natjecanjima što je u konačnici rezultiralo donošenjem Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima 2003. godine ('Narodne novine' broj 117/03.) na inicijativu tadašnjeg Ministarstva prosvjete i športa i Vlade Republike Hrvatske. Ovim zakonom policiji su dani znatno bolji pravni mehanizmi i ovlasti za postupanje prema navijačima ali i prema organizatoru športskog natjecanja te redarskoj službi.

Obzirom na pojedine poteškoće u provedbi Zakona u svakodnevnoj praksi Ministarstvo unutarnjih poslova iniciralo je 2006. godine donošenje izmjena i dopuna ovog Zakona, koje su stupile na snagu 6. srpnja 2006. godine ('Narodne novine' broj 71/06.), čime su povećane novčane kazne za prekršitelje, bolje definirana odgovornost organizatora športskog natjecanja, razrađen mehanizam provedbe zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima, stvoreni pravni temelji za vođenje zbirke podataka o prijestupnicima i događajima na športskim natjecanjima odnosno vođenje evidencije s osobnim podacima o pripadnicima navijačkih skupina razvrstanim po kategorijama nasilništva, kao i razmjena osobnih podataka prijestupnika u okviru međunarodne policijske suradnje sukladno propisima kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Prilikom osiguravanja javnih okupljanja (športskih natjecanja) policijski službenici koji provode osiguranje primarno postupaju po odredbama Zakona o javnom okupljanju i Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima ali i po drugim pozitivnim pravnim propisima Republike Hrvatske. U slučaju da se neka osoba protupravno ponaša policijski djelatnici su ovlašteni:

– utvrditi njezin identitet,

– pregledati je i privremeno oduzeti predmete koji se ne smiju unositi na sportske objekte,

– alkotestirati,

– zapriječiti joj ulaz u objekt gdje se održava natjecanje,

– preventivno zadržati u policijskim prostorijama ili drugim pogodnim prostorima.

(...)

Policija u prijavi (Optužnom prijedlogu ili Kaznenoj prijavi) može predložiti nadležnom sudu izricanje mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. U prekršajnom postupku to može biti mjera opreza s rokom trajanja do pravomoćnosti sudske odluke ili sigurnosna mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima u trajanju od 1 do 5 godina.

Osoba kojoj je izrečena mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima ima obvezu javljanja u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta ili najbližu policijsku postaju, ako se nalazi izvan mjesta prebivališta, dva sata prije početka određenog športskog natjecanja te mora policiju izvijestiti gdje će se nalaziti za vrijeme trajanja športskog natjecanja. Ukoliko osoba ne ispoštuje tu obvezu policija ima ovlast raspisati potragu za njom te je po pronalasku privesti na nadležan sud koji joj može izreći novčanu kaznu ili kaznu zatvora.

Radi sagledavanja ukupne problematike ističemo da je u vremenu od 15. srpnja 2003. godine do 15. rujna 2008. godine, primjenjujući odredbe Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, policija zbog nereda na športskim natjecanjima privela 6.429 osoba, od kojih je temeljem navedenog Zakona prekršajno prijavljeno 2.022 osoba. U navedenom periodu u međusobnim sukobima ozlijeđenih je 310 navijača, od kojih je 29 zadobilo teške tjelesne ozljede, a prilikom postupanja policije ozlijeđena su 53 policijska službenika, od kojih su trojica zadobila teške tjelesne ozljede. Nadalje, oštećeno je 135 osobnih vozila, 38 autobusa, 35 tramvaja, 36 policijskih vozila i 7 željezničkih vagona.

Dakle, važeći Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima policiji daje dobre mehanizme za nadzor i procesuiranje tzv. navijačkih huligana te se kvalitetna i dosljedna primjena ovog Zakona od strane policije očituje i kroz broj poduzetih, ranije navedenih, mjera i radnji kao i podnesenih prijava nadležnim sudovima.«

U odnosu na članak 34.a ZoSNŠN-a, MUP ističe:

»... Zakon jasno govori da se radi o saznanjima o ranijem protupravnom ponašanju određene osobe vezano uz športska natjecanja. Nepotrebno je obrazlagati da se treba raditi o saznanjima koja su prikupljena na zakonit način stoga samo navodimo primjer iz prakse. Policija će predložiti nadležnom sudu izricanje ovakve mjere zabrane ukoliko je utvrdila da je određena osoba u kraćem vremenskom razdoblju počinila više protupravnih ponašanja vezanih uz športska natjecanja te je zbog njih bila prijavljena nadležnom sudu, s tim da za ta pojedinačna protupravna ponašanja nije tražena mjera zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju ili nije izrečena od strane suda iako je bila predložena. Dakle, kada je očito da se određena osoba učestalo protupravno ponaša na športskim natjecanjima ili vezano uz njih, policija će zatražiti od nadležnog suda izricanje mjere zabrane za određenu vrstu športskog natjecanja (npr. zabrana prisustvovanja utakmicama NK »Dinamo« i nogometne reprezentacije Hrvatske) kako bi se osoba stavila pod nadzor i spriječila u daljnjem ponavljanju protupravnih ponašanja.«

U odnosu na članak 39.b ZID-a ZoSNŠN/06, MUP ističe:

»Ranije spomenutim izmjenama i dopunama Zakona, osim definiranja načina provedbe mjera zabrane, uređena su i pitanja unaprjeđenja sigurnosti na športskim događajima, a policija je dobila i ovlast za ustrojavanje i vođenje zbirke podataka prijestupnika i događaja na športskim natjecanjima, te za međunarodnu razmjenu tih podataka.

Sukladno navedenim zakonskim odredbama, dana 4. srpnja 2007. godine na Informacijskom sustavu MUP-a RH, uz izmjene i dopune postojećih aplikacija, ustrojena je Zbirka (baza) podataka koja sadrži: osobne podatke o navijačima (ime i prezime, ime oca/majke, datum i mjesto rođenja, spol, nadimak, pseudonim, zanimanje, pripadnost klubu navijača ili navijačkoj skupini, fotografiju te svaku informaciju koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati), podatke o navijačkim skupinama sklonim nasilju i nedoličnom ponašanju; podnesenim kaznenim prijavama i zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka (brisano – 'Narodne novine' broj 43/09., op. Ustavnog suda); izrečenim mjerama opreza, kaznama, sigurnosnim i zaštitnim mjerama; dovedenim i zadržanim osobama te podatke dobivene od inozemnih policijskih tijela. Ti podaci mogu se koristiti za razmjenu u okviru međunarodne policijske suradnje, a mogu se davati i drugim korisnicima sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka. Naglašavamo kako se radi o operativnoj policijskoj evidenciji a ne o prekršajnoj i/ili kaznenoj evidenciji.

Dakle, radi se o operativnoj policijskoj evidenciji kojom se praktički samo objedinjavaju podaci o navijačima protiv kojih je policija poduzela određene zakonom propisane mjere i radnje: privođenje, zadržavanje, podnošenje Optužnog prijedloga ili kaznene prijave, podaci o sankcijama koje su izrečene od strane nadležnih sudova i podaci dobiveni u okviru međunarodne policijske suradnje od inozemnih policijskih tijela koji se odnose na protupravno ponašanje na športskom natjecanju u inozemstvu na kojem je sudjelovao hrvatski športski klub ili reprezentacija.

Naime, policija sukladno članku 71. Zakona o policiji ('Narodne novine' broj: 129/00. i 41/08.) prikuplja, obrađuje i koristi osobne podatke te vodi evidenciju o osobnim i drugim podacima na čije je prikupljanje ovlaštena ovim Zakonom radi sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela, prijestupa i prekršaja te pronalaska počinitelja kaznenih djela, prijestupa i prekršaja. Nadalje, temeljem članka 72. policija vodi evidencije:

1. osoba kojima je po bilo kojem osnovu oduzeta sloboda (uhićenje, zadržavanje, dovođenje, i dr.),

2. osoba za koje postoji osnovana sumnja da su počinile kaznena djela, prijestupe i prekršaje,

3. počinjenih kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti, prijestupa, prekršaja i osoba oštećenih tim djelima,

4. počinjenih kaznenih djela nepoznatih počinitelja koja se progone po privatnoj tužbi,

5. traženih osoba i predmeta te osoba kojima je zabranjen ulazak u Republiku Hrvatsku,

6. provjere identiteta osoba,

7. osoba nad kojima je provedeno utvrđivanje identiteta, daktiloskopiranih osoba, fotografiranih osoba i DNA pretraga,

8. operativnih izvješća, operativnih izvora saznanja i osoba pod posebnom policijskom zaštitom,

9. događaja,

10. uporabljenih sredstava prisile,

11. predstavki građana.

Znači pored podataka iz već postojećih policijskih evidencija, policija u Zbirci podataka o prijestupnicima i događajima na športskim natjecanjima vodi podatke o sudskim sankcijama, odnosno izrečenim mjerama opreza, kaznama, sigurnosnim i zaštitnim mjerama i to upravo iz razloga provedbe pravomoćnih mjera zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima koje se stavljaju u obvezu policiji prema članku 35a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

Vođenje ove Zbirke podataka znatno je olakšalo svakodnevni rad policije i to posebice u odnosu na nadzor provedbe zaštitnih mjera, mjera opreza ili sigurnosnih mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima. Pored toga, uspostava ove zbirke podataka bila je nužna i radi daljnjeg usklađivanja hrvatskog zakonodavstva i prakse s pravnom stečevinom Europske unije koja se odnosi na područje sigurnosti u športu.

Obzirom da se mjere zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima izriču na različite rokove trajanja i za različita športska natjecanja, to praktički znači da se za različite utakmice primjenjuje različiti broj mjera zabrane te se ne mogu pratiti godišnje, slijedom čega dajemo podatak o prosječnom broju osoba pod mjerama zabrane u vremenskom periodu od srpnja 2006. do kolovoza 2008. godine:

– 2006. godine – cca 130 osoba pod mjerama zabrane,

– 2007. godine – cca 225 osoba pod mjerama zabrane,

– 2008. godine – cca 240 osoba pod mjerama zabrane.

Dakle, trenutno 252 osobe imaju važeće mjere zabrane prisustvovanja određenim nogometnim utakmicama, od čega je 78 pravomoćnih zaštitnih mjera zabrane prisustvovanja određenim nogometnim utakmicama i 206 mjera opreza zabrane posjećivanja određenih utakmica ili određenog mjesta, s tim da pojedine osobe imaju na snazi više mjera zabrane. Od toga se na utakmice I. hrvatske nogometne lige odnosi 242 mjera zabrane, na utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske 129 mjera zabrane te 17 mjera zabrane posjećivanja određenih mjesta-športskih objekata. Osim navedenih mjera, trenutno 11 osoba ima važeće mjere zabrane prisustvovanja određenim košarkaškim utakmicama. Iz samih mjera zabrane ali i drugih statističkih pokazatelja evidentno je da se neredi i nasilje u čak 96.98% slučajeva vežu uz nogometne utakmice i njihove navijače.

(...)

Analizom provedbe mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima utvrđeno je da se najveći broj osoba (95-98%) kojima su mjere izrečene javlja policiji prije početka športskog natjecanja, dok se bilježi samo manji broj slučajevima (3-5%) u kojima takve osobe ne ispunjavaju obvezu javljanja policiji. Primjenom ovih mjera postiže se njihova svrha te se na taj način počinitelji najtežih prekršaja ili kaznenih djela uklanjaju sa športskih natjecanja, što je sigurno doprinijelo smanjenju najtežih oblika nereda na samim športskim natjecanjima.«

 

V. MJERODAVNO PRAVO

 

9. U konkretnom slučaju mjerodavni su članci 16., 42., 68. stavak 4. i 69. stavak 3. Ustava, koji glase:

»Članak 16.

Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom, da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.«

»Članak 42.

Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje ... u skladu sa zakonom.«

»Članak 68.

(...)

Država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu.«

»Članak 69.

(...)

Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.«

 

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

 

1) Članak 34.a ZoSNŠN-a

10. Polazeći od stajališta VPS-a da je članak 34.a ZoSNŠN-a (koji je prema VPS-u nejasna pravna norma) u nesuglasnosti s načelom jednakosti i pretpostavkom nedužnosti, jer se zaštitna mjera može izreći samo počinitelju prekršaja kojemu je dokazana krivnja, Ustavni sud je morao odgovoriti na sljedeća ustavnopravno relevantna pitanja:

– je li članak 34.a ZoSNŠN-a u suglasnosti s pretpostavkama jasnoće, odredivosti i predvidljivosti zakonske odredbe i koja je pravna narav mjere propisane člankom 34.a ZoSNŠN-a?

U nastavku postupka Ustavni sud mora odgovoriti i na sljedeća pitanja:

– ima li osporeni zakonski članak legitiman (opravdan) cilj?

– postoji li razmjernost u ograničenju?

odnosno

– je li osporeni zakonski članak nužan u demokratskom društvu?

11. Prema ocjeni Ustavnog suda, članak 34.a ZoSNŠN-a u skladu je s pretpostavkama odredivosti zakonskih odredbi koje su utemeljene na ustaljenoj i stabilnoj ustavnosudskoj praksi (usp., npr., odluka broj: U-I-659/1994 i dr. od 15. ožujka 2000., »Narodne novine« broj 31 od 22. ožujka 2000. i rješenje broj: U-I-906/2000 i dr. od 7. prosinca 2005. godine, »Narodne novine« broj 2 od 4. siječnja 2006.).

Članak 34.a ZoSNŠ-a ispunjava prethodno navedene pretpostavke odredivosti zakonskih odredbi, jer je iz sadržaja tog zakonskog članka razvidno na koga se odnosi (dakle, razvidan je subjekt kojemu se zabrana može izreći), pod kojim pretpostavkama se takvoj osobi može izreći zabranap prisustvovanja svim ili samo nekim/određenim športskim natjecanjima i unutar kojeg vremenskog razdoblja.

12. Ustavnopravno značenje, svrhu i cilj zaštitnih mjera Ustavni sud je razmotrio u postupku ocjene ustavnosti Prekršajnog zakona (»Narodne novine« broj 107/07.), te potom podrobno obrazložio u rješenju broj: U-I-4433/2007 i dr. od 19. lipnja 2009. (»Narodne novine« broj 77/09., www.usud.hr). Predlagatelji i VPS stoga se upućuju na to rješenje.

Odgovarajući na nedoumicu VPS-a »o kakvom se to postupku radi u kojem se nekome primjenjuje zaštitna mjera«, Ustavni sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju nije riječ o zaštitnoj mjeri kao jednoj od sankcija predviđenih prekršajnim odnosno kaznenim zakonodavstvom, već o posebnoj mjeri – mjeri prevencije, što je razvidno i iz očitovanja MUP-a, a u čijoj primjeni u europskom pravnom prostoru postoje jasna i detaljno utvrđena pravila.

Na navedeno upućuje i činjenica da se osporena mjera ne nalazi među zaštitnim mjerama propisanim ZoSNŠN-om, jer je njen cilj drugačiji: preveniranje mogućeg protupravnog ponašanja osobe za koju postoji saznanje da se već ranije tako ponašala.

Ustavni sud ističe da je u tumačenju i primjeni osporenog zakonskog članka njegovo značenje potrebno sagledati u cjelini, a ne izolirano, time i nekritički. Npr., u vrijeme očitovanja VPS-a na snazi je bilo ovlaštenje prekršajnog suda, propisano člankom 32. stavkom 2. ZoSNŠN-a, da izrekne zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima i bez izricanja kazne.

13. U konkretnom slučaju policijska uprava ima ovlast da prekršajnom sudu u odnosu na određenu fizičku osobu predloži izricanje zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju ili zabranu prisustvovanja športskim natjecanjima za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od godine dana, a prekršajni sud potom ocjenjuje jesu li ili nisu ispunjene pretpostavke za izricanje tih preventivnih mjera.

Legitiman cilj ZoSNŠN-a proizlazi već iz njegova naziva, jer se njime nastoji prevenirati (spriječiti, otkloniti) društveno neprihvatljivo ponašanje pojedinaca na športskim natjecanjima, što znači unaprijed stvoriti uvjete koji će u najvećoj mogućoj mjeri onemogućiti društveno neprihvatljivo ponašanje pojedinaca ili organiziranih skupina. Legitiman cilj članka 34.a ZoSNŠN-a jasno i nedvojbeno slijedi iz njegova sadržaja: prevencija neprihvatljivog ponašanja osobe za koju postoji saznanje da se ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja, odnosno kada je »očito da se određena osoba učestalo protupravno ponaša na športskim natjecanjima ili vezano uz njih«. Dakle, remeti javni red i mir odnosno ugrožava sigurnost i sprječava druge gledatelje da mirno i neometano prate i navijaju na športskim natjecanjima.

Nužnost reagiranja na društveno neprihvatljivo ponašanje pojedinaca i skupina prije, tijekom i poslije športskih natjecanja proizlazi iz pribavljenih podataka koje je MUP dostavio Ustavnom sudu. Visoki broj ozlijeđenih navijača, policijskih službenika, oštećenih osobnih vozila, autobusa, tramvaja, policijskih vozila i željezničkih vagona sam po sebi govori o velikim razmjerima materijalne i nematerijalne štete počinjene u promatranom razdoblju. Posljedice tih šteta u gospodarskom (ali i socijalnom) smislu su teško ili nikako nadoknadive. Primjena ovlasti iz članka 34.a ZoSNŠN-a stoga daje MUP-u i prekršajnim sudovima, a pogotovo VPS-u, presudno značenje u preventivi opasnog ponašanja vezanog uz športska natjecanja.

13.1. Iz očitovanja MUP-a razvidno je da su bile uočene poteškoće i dvojbe u primjeni članka 34.a stavka 1. ZoSNŠN-a u praksi policijskih uprava i prekršajnog suda. One su, međutim, rezultirale promjenama, odnosno dopunama članka 34.a ZoSNŠN-a. Prema stajalištu Ustavnog suda, cilj dopuna je kvalitetnija priprema MUP-a i prekršajnih sudova za rješavanje problema nereda i nasilja na športskim natjecanjima.

14. Daljnje je pitanje, na koje Ustavni sud mora odgovoriti, je li članak 34.a ZoSNŠN-a razmjeran legitimnom cilju koji se njime želi postići.

Polazeći od utvrđene legitimnosti cilja miješanja države u pojedinačno pravo, kada je nedvojbeno utvrđeno da je određena osoba ugrožavala izrijekom propisane ustavne vrijednosti kao što su poštovanje slobode i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja, Ustavni sud utvrđuje da javni interes i pravo drugih osoba da neometano i sigurno prisustvuju športskom natjecanju pretežu nad pojedinačnim interesom. Stoga je osporena mjera prevencije, prema ocjeni Ustavnog suda, razmjerna legitimnom cilju.

15. U odgovoru na pitanje je li članak 34.a ZoSNŠN-a nužan u demokratskom društvu, Ustavni sud je osporeno zakonsko uređenje razmotrio u smislu zahtjeva koji proizlaze iz članka 16. Ustava u vezi s člankom 42. Ustava.

Prema utvrđenju Ustavnog suda, pravo osobe da prisustvuje športskim natjecanjima ne proizlazi izrijekom iz ustavnih odredbi niti iz mjerodavnih zakonskih odredbi. To pravo može se, međutim, izvesti tumačenjem određenih sastavnica članka 3. Ustava, a proizlazi i iz sadržaja članka 42. Ustava, kojim se priznaje pravo na javno okupljanje (u skladu sa zakonom). Pravo na javno okupljanje po svojoj naravi nije apsolutno i neograničeno, već u svakom pojedinom slučaju ono nužno pretpostavlja puno poštovanje sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja, dakle, svih vrijednosti određenih člankom 16. Ustava (s tim u svezi treba reći da je izostanak poštovanja propisanih ustavnih vrijednosti u praksi održavanja športskih natjecanja utvrđen u neprihvatljivo visokom broju slučajeva).

Ustavni sud smatra potrebnim uputiti na odluku broj: U-I-295/2006 i U-I-4516/2007 od 6. srpnja 2011. (»Narodne novine« broj 82/11., www.usud.hr), donesenu u ocjeni ustavnosti dijela Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju (»Narodne novine« broj 150/05.). U navedenoj odluci Ustavni sud je utvrdio i istaknuo bitna načela javnog okupljanja u demokratskom društvu.

Prema ocjeni Ustavnog suda, u konkretnom slučaju osporene odredbe predstavljaju miješanje države (javne vlasti) u pravo pojedinca, izricanjem zabrane prisustvovanja određenom športskom natjecanju ili zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima određeno vrijeme (za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od godinu dana).

Jedna od bitnih karakteristika demokratskog društva je uvažavanje različitosti, pa i kada je riječ o športskim navijačima koji po naravi stvari podržavaju samo jednu natjecateljsku opciju. Različitost ne isključuje i ne može u socijalnom smislu isključivati onog drugog samo zato što je pripadnik drugačije športske opcije. Upravo suprotno, civilizacijski doseg isključuje onoga tko protupravnim ponašanjem ugrožava život i zdravlje drugih ljudi, te javnu i privatnu imovinu.

Slijedom svega navedenoga, to miješanje ima legitiman cilj i razmjerno je svrsi koja se namjerava postići.

Ustavni sud stoga utvrđuje da je u konkretnom slučaju postignuta poštena ravnoteža između javnog interesa (i interesa drugih) i interesa pojedinca, koja uređenje iz članka 34.a ZoSNŠN-a čini ustavnopravno prihvatljivim i nužnim u demokratskom društvu. Polazeći od članka 42. Ustava, Ustavni sud utvrđuje da je pravo navijača na športsko okupljanje u konkretnom slučaju ograničeno zbog javnog interesa i zaštite prava drugih osoba, iz razloga koji su detaljno obrazloženi u prethodnim točkama obrazloženja ovog rješenja.

Članak 39.b ZID-a ZoSNŠN/06

16. U odnosu na konkretan primjer koji u prijedlogu navode predlagatelji, u vezi evidentiranja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i mogućeg drugačijeg konačnog rješenja prekršajnog postupka, Ustavni sud utvrđuje da je podatak o zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka brisan iz Zbirke podataka (članak 23. ZID-a ZoSNŠN/09).

17. Ustavni sud je razmotrio razloge predlagatelja kojima se osporava ustavnost Zbirke podataka o osobama i događajima vezanih uz športska natjecanja, međutim niti u jednom dijelu prijedloga predlagatelji svoje neslaganje s vrstom i načinom evidentiranja tih podataka nisu obrazložiti ustavnopravno relevantnim razlozima.

Značenje, cilj i svrha članka 39.b ZID-a ZoSNŠN/06 u neposrednoj su funkcionalnoj vezi sa značenjem, ciljem i svrhom članka 34.a ZoSNŠN-a, jer se u slučaju Zbirke podataka radi o operativnoj policijskoj evidenciji koja znatno olakšava rad policije, posebno u odnosu na provedbu zakonskih uređenja osporenih u ovom ustavnosudskom postupku. Važnost Zbirke podataka iz članka 39.b ZID-a ZoSNŠN/06 prelazi nacionalne i europske okvire te postaje relevantna i u međunarodnim razmjerima policijske suradnje i drugih korisnika, u skladu sa propisima o zaštiti osobnih podataka. Pri tome treba reći da se narav konkretne Zbirke podataka ne može uspoređivati s podacima iz kaznene evidencije, jer je riječ o različitim, ustavnopravno neusporedivim situacijama.

Prijedlog predlagatelja podnesen na temelju članka 45. Ustavnog zakona nije razmatran, jer je doneseno rješenje o neprihvaćanju prijedloga za ocjenu ustavnosti osporenih zakonskih odredbi.

18. Slijedom iznijetog, Ustavni sud utvrđuje da su članci 34.a i 39.b ZoSNŠN-a u suglasnosti s mjerodavnim odredbama Ustava. Članke 3., 14. stavak 2. i 35. Ustava, Ustavni sud ne smatra mjerodavnim u odnosu na konkretne prigovore predlagatelja. Članak 28. Ustava također nije mjerodavan u odnosu na prigovore predlagatelja i VPS-a, jer je riječ o pretpostavci nedužnosti, ustavnopravnom institutu koji već i po samoj svojoj naravi ni na koji način nije i ne može biti relevantan za ocjenu ustavnosti osporenih zakonskih odredbi.

19. Na temelju članka 43. stavka 1. Ustavnog zakona riješeno je kao u točki I. izreke.

20. Objava rješenja (točka II. izreke) temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.

 

Broj: U-I-2186/2008

Zagreb, 29. svibnja 2012.

 

USTAVNI SUD REPULIBKE HRVATSKE

 

 

 

Zamjenik predsjednice

 

dr. sc. Aldo Radolović, v. r.

 

TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA

(„Narodne novine“, broj 43/09)


Članak 25.

Športski savezi i druge športske udruge svoje će statute i druge svoje opće akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu, a športski klubovi svoje statute i druge svoje akte s aktima športskih saveza i drugih športskih udruga u daljnjem roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tih akata.

Pravila o mjerilima za opremanje športskog objekta uređajima za kontrolu i brojanje ulaznica, videonadzorom te mjerila za određivanje minimalnog broja redara za pojedina športska natjecanja kao i načinu ustrojavanja redarske službe iz članka 3. ovoga Zakona, športski savezi ili druge športske udruge više razine ovlašteni za propisivanje sustava natjecanja donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.


Članak 26.

Vlasnici ili korisnici športskih objekata opremit će športske objekte u skladu s odredbama ovoga Zakona u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Športski savezi ili druge udruge više razine sukladno svojim ovlastima zabranit će održavanje športskog natjecanja na športskom objektu koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.


Članak 27.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Aldo Radolović, zamjenik predsjednice Suda, te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Mario Jelušić, Ivan Matija, Antun Palarić, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01. i 76/10.), na sjednici održanoj 29. svibnja 2012. donio je


TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA


(„Narodne novine“, broj 34/11 od 23.03.2011.)


Članak 22.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.