Svi smo se barem jednom zapitali što je sukob interesa u javnoj upravi i zašto se o njemu toliko govori kad je riječ o transparentnosti i odgovornosti državnih dužnosnika. Odgovor je jasan – sukob interesa nastaje kada privatni interesi pojedinca mogu utjecati na donošenje odluka u javnom interesu.
To ne znači nužno da je osoba počinila kazneno djelo, ali znači da postoji rizik da odluke neće biti nepristrane. Čak i ako nismo stručnjaci za pravo, važno je razumjeti kako se ovakve situacije prepoznaju i sprječavaju.
Što je sukob interesa u javnoj upravi?
U nastavku donosimo 11 odgovora koji pojašnjavaju što je sukob interesa u javnoj upravi i kako ga izbjeći.
Evo što je najvažnije:
- Sukob interesa narušava povjerenje građana u institucije.
- Pravovremeno prijavljivanje privatnih interesa sprječava etičke prijestupe.
- Postoje jasne zakonske obveze i mjere nadzora.
1. Povezanost privatnog i javnog interesa
Sukob interesa nastaje kada osoba na javnoj funkciji ima osobni interes koji može utjecati na donošenje odluka u javnom interesu. Kada govorimo o tome što je sukob interesa u javnoj upravi, riječ je o situaciji u kojoj privatni interesi dužnosnika dolaze u sukob s njegovim službenim obvezama.
To može biti financijski dobitak, korist za članove obitelji, prijatelje ili poslovne partnere, ali i bilo koja druga prednost koja bi mogla narušiti nepristranost i povjerenje građana. Razumjeti što je sukob interesa ključno je za očuvanje transparentnosti i integriteta u javnom sektoru.
Primjer: dužnosnik koji sudjeluje u donošenju odluka o dodjeli natječaja tvrtki u kojoj radi njegov bliski rođak.
2. Oblik stvarnog ili potencijalnog sukoba
Postoje dvije osnovne vrste:
- Stvarni sukob interesa – kada je interes već utjecao na odluku.
- Potencijalni sukob interesa – kada postoji mogućnost da do toga dođe.
U oba slučaja, etički kodeksi i zakoni nalažu da osoba mora prijaviti situaciju i povući se iz odlučivanja.
3. Zakonski okvir i nadzorna tijela
U Hrvatskoj sukob interesa uređuje Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
Nadzor provodi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje ima ovlasti istraživanja, davanja mišljenja i sankcioniranja prekršaja.
Transparentnost je ključna jer svaka odluka u javnoj upravi mora biti donesena u korist građana, a ne pojedinaca.
4. Obveza prijave imovinskog stanja
Svi dužnosnici u javnoj upravi moraju redovito prijavljivati imovinu i prihode.
To uključuje:
- nekretnine i pokretnine,
- dionice i udjele u tvrtkama,
- dodatne izvore prihoda.
Cilj je spriječiti skrivanje interesa koji bi mogli utjecati na obavljanje dužnosti.
5. Zabrana poslovnih odnosa s državom
Osobe koje obnašaju javne dužnosti ne smiju poslovati s državom niti sudjelovati u ugovorima s institucijama u kojima imaju bilo kakav utjecaj. Kada govorimo o tome što je sukob interesa u javnoj upravi, upravo ovakve situacije predstavljaju klasičan primjer – javna funkcija se ne smije koristiti za osobnu financijsku korist.
Primjerice, javni službenik ne smije biti vlasnik obrta koji sklapa ugovore s tijelom javne uprave u kojem radi, jer bi to značilo da istodobno odlučuje u vlastitu korist. Takvo ponašanje narušava načela nepristranosti, odgovornosti i povjerenja – temeljne vrijednosti javne uprave.
6. Darovi i koristi
Zakon zabranjuje primanje darova ili koristi koje bi mogle utjecati na nepristranost.
Dozvoljeni su simbolični pokloni (npr. do 50 eura vrijednosti), dok su veći darovi predmet prijave.
Poštivanje etičkog kodeksa u ovom slučaju gradi povjerenje građana.
7. Dvostruke funkcije i uloge
Sukob interesa često nastaje kada osoba istodobno obavlja više funkcija koje se međusobno preklapaju, čime dolazi do miješanja javnih i privatnih interesa. Kada analiziramo što je sukob interesa u javnoj upravi, ovo je jedan od najčešćih primjera – situacija u kojoj jedna osoba ima utjecaj na odluke u više povezanih institucija.
Na taj način osoba može nesvjesno donositi odluke u svoju korist, što jasno pokazuje što je sukob interesa u javnoj upravi. Primjer je ravnatelj ustanove koji sjedi u odboru tvrtke s kojom ta ustanova surađuje. Takve situacije narušavaju povjerenje građana i pokazuju važnost sprečavanja sukoba interesa.
Primjer: ravnatelj javne ustanove koji ujedno sjedi u upravnom odboru tvrtke koja s tom ustanovom posluje.
8. Obiteljski i osobni odnosi
Rodbinske i prijateljske veze mogu stvoriti situaciju sukoba interesa.
Zato su dužnosnici dužni izuzeti se iz odlučivanja ako odluke utječu na osobe s kojima su blisko povezani.
Time se osigurava nepristranost i objektivnost odluka.
9. Politički i stranački utjecaj
Sukob interesa ne mora uvijek biti financijske prirode.
Politički interesi i pritisci također mogu dovesti do situacija u kojima se odluke donose u korist određene stranke, a ne građana.
Zato se traži jasno razdvajanje političkih funkcija od profesionalnih dužnosti.
10. Poslovi nakon prestanka dužnosti
Zakon propisuje tzv. “period hlađenja” – razdoblje nakon isteka mandata tijekom kojeg dužnosnici ne smiju prihvaćati poslove povezane s ranijom funkcijom.
Cilj je spriječiti iskorištavanje informacija i kontakata stečenih u službi.
11. Edukacija i etička kultura
Najbolja prevencija sukoba interesa u javnoj upravi je stalna edukacija i razvoj etičke svijesti.
Kada službenici razumiju pravila i posljedice, donose odgovorne i transparentne odluke.
Zaključak
Razumijevanje što je sukob interesa u javnoj upravi ključno je za očuvanje povjerenja u institucije. Kada znamo prepoznati i prijaviti situacije koje mogu ugroziti nepristranost, jačamo sustav koji služi građanima. Uz to, važno je poznavati i što je pravo na informaciju – jer pristup javnim podacima omogućuje građanima da nadziru rad javnih tijela i spriječe zlouporabe moći. Samo otvorenost, etika i transparentnost vode prema odgovornoj javnoj upravi.
