Porez na dodanu vrijednost (PDV): Bitna osnovna pravila

Porez na dodanu vrijednost je jedan od onih pojmova na koje svi nailazimo čim krenemo razmišljati o pokretanju posla, izradi računa ili online kupnji, ali rijetko tko stvarno razumije kako PDV funkcionira. U praksi, porez na dodanu vrijednost je potrošni porez koji se obračunava u svakoj fazi lanca – od proizvođača do krajnjeg kupca – i reguliran je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i EU pravilima o PDV-u.

Osnovna pravila su jasna: poznajemo stope, znamo tko se mora registrirati i koje propise moramo pratiti kako bismo izbjegli kazne.

U nastavku donosimo ključna pravila, savjete i praktična pojašnjenja koja nam pomažu da porez na dodanu vrijednost shvatimo i pravilno primijenimo u svakodnevnom poslovanju.

Key takeaways

• Porez na dodanu vrijednost je potrošni porez koji se obračunava na gotovo svu robu i usluge u EU.
  
• U Hrvatskoj je osnovna stopa PDV-a 25 %, uz snižene stope od 13 % i 5 %, te 0 % za određene usluge.
  
• Obveznici PDV-a su poduzetnici čiji promet prelazi propisani prag, ali mogu se registrirati i dobrovoljno.
  
• PDV se obračunava na računu, prijavljuje putem PDV prijava i temelji se na jasnim poreznim propisima.
  
• Od 2026. godine pooštravaju se digitalni zahtjevi: obvezni eRačuni i fiskalizacija u stvarnom vremenu za obveznike PDV-a.
  

Što je porez na dodanu vrijednost i kako funkcionira

Porez na dodanu vrijednost (PDV) je porez na potrošnju koji se plaća na gotovo sve proizvode i usluge kupljene i prodane za potrošnju u EU. Svaki poduzetnik u lancu dodaje svoju “maržu” i na nju obračunava PDV, ali ga istovremeno može odbiti na ulaznim računima, tako da ga u konačnici snosi krajnji potrošač.

Prema hrvatskim propisima, PDV se obračunava i plaća prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost i pratećim pravilnicima. Taj zakon definira tko je porezni obveznik, koje se transakcije oporezuju, koje su stope i izuzeća te kako se PDV prijavljuje Poreznoj upravi.

U praksi, to znači da za svaku isporuku robe ili usluge poduzetnik mora provjeriti primjenjuje li se porez, koju stopu koristi i ima li pravo na pretporez. Ako pogriješimo, riskiramo dodatne obračune, zatezne kamate i kazne, pa je razumijevanje osnovnih pravila ključno za sigurno poslovanje.

Osnovne stope PDV-a u Hrvatskoj

Hrvatski PDV sustav temelji se na jednoj općoj i nekoliko sniženih stopa:

Vrsta stope	Iznos	Primjeri primjene (sažeto)
Opća stopa	25 %	Većina roba i usluga
Snižena stopa	13 %	Smještaj, dio prehrambenih proizvoda, novine, usluge…
Snižena stopa	5 %	Određene namirnice, knjige, lijekovi
0 % / oslobođenje	0 %	Određene međunarodne usluge i transakcije, izuzeća

Popis proizvoda i usluga po stopama detaljno je razrađen u Zakonu o PDV-u i pratećim propisima, pa je u dvojbi uvijek najbolje provjeriti službene izvore prije izdavanja računa.

Kratak povijesni pogled na PDV
PDV je u EU uveden kao zamjena za različite poreze na promet, kako bi se pojednostavio sustav i olakšala trgovina među državama članicama. Hrvatska je PDV uvela prije ulaska u EU, a nakon pristupanja prilagodila stope i propise zajedničkom europskom okviru.

Tko mora ući u sustav PDV-a i kada

Porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na rezultat ili svrhu. No ne ulaze svi odmah u sustav PDV-a – ključan je prag ostvarenog prometa.

Od 1. siječnja 2025. prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a podiže se na 60.000 eura godišnjeg prometa. Poduzetnici koji taj prag premaše moraju se prijaviti kao obveznici PDV-a i obračunavati porez na svojim računima.

Istovremeno, moguće je i dobrovoljno ući u sustav PDV-a, primjerice kada radimo s velikim poslovnim klijentima koji su također obveznici i kojima je važno iskazivanje PDV-a. Kod takve odluke treba pažljivo pratiti propise, jer izlazak iz sustava PDV-a vezan je uz rokove i uvjete koje definira zakon.

Zanimljiv podatak iz EU prakse
Za poduzetnike koji prodaju robu i usluge potrošačima u drugim državama članicama EU-a postoji poseban prag od 10.000 eura godišnje, nakon kojeg se primjenjuju stope PDV-a države potrošnje. To je važan detalj za sve koji prodaju online unutar EU-a.

PDV u praksi: izdavanje računa i obračun

Kada postanemo obveznici PDV-a, svaki račun mora sadržavati sve obvezne elemente: podatke o isporučitelju i kupcu, opis usluge ili robe, osnovicu, stopu poreza, iznos PDV-a i ukupan iznos za plaćanje. Pravila su jasno propisana i kontrolira ih Porezna uprava.

PDV prijavljujemo putem PDV obrasca, najčešće mjesečno ili tromjesečno, ovisno o prometu i propisima. U prijavi iskazujemo ukupni izlazni PDV (s naših računa) i pretporez (PDV s ulaznih računa dobavljača). Razlika je iznos koji plaćamo državi ili nam se priznaje kao povrat.

Za one koji posluju s inozemstvom dodatno se primjenjuju pravila o stjecanju dobara, uslugama unutar EU-a i posebnim OSS/IOSS sustavima, pa je u tim situacijama preporučljivo konzultirati računovođu ili službene upute Porezne uprave.

Promjene i digitalizacija PDV sustava

Uz postojeće propise, od 1. siječnja 2026. godine uvodi se nova faza digitalizacije: svi obveznici PDV-a morat će izdavati i zaprimati eRačune te ih fiskalizirati u stvarnom vremenu. Riječ je o tzv. Fiskalizaciji 2.0, koja će promijeniti način izdavanja i kontrole računa, osobito u B2B odnosima.

Cilj je modernizirati sustav, smanjiti prostor za zlouporabe i istovremeno olakšati administraciju kroz automatizaciju. Za nas kao poduzetnike to znači da se na vrijeme trebamo pripremiti: provjeriti softver, uskladiti interne procese i pratiti nove propise koji detaljno uređuju fiskalizaciju i PDV.

Zaključak

Porez na dodanu vrijednost nije samo još jedan porez koji “odlazi državi”, nego ključni dio sustava potrošnje i javnih financija. Ako razumijemo osnovne stope, znamo kada ulazimo u sustav PDV-a, kako pravilno izdati račun i na koje se propise osloniti, smanjujemo rizik pogrešaka i stvaramo stabilnije uvjete za vlastito poslovanje.

Istovremeno, pred nama su značajne promjene – od višeg praga za ulazak u sustav PDV-a do potpunog uvođenja eRačuna i nove fiskalizacije – pa se s pravom pitamo koje promjene u propisima možemo očekivati 2026. godine i kako će one utjecati na svakodnevni rad.

Što ranije usvojimo nova pravila, prilagodimo softver i navike, to ćemo opuštenije dočekati nadolazeće rokove, izbjeći nepotreban stres i osigurati da nam porez, propisi i administracija rade u korist poslovanja, a ne protiv njega.