Nasljeđivanje mirovine od supruga nije automatsko za svakoga, ali pravo možemo imati ako ispunjavamo jasno propisane uvjete. U praksi, nasljeđivanje mirovine od supruga najčešće znači da tražimo obiteljsku mirovinu (ili dio obiteljske mirovine uz vlastitu), a ne da se mirovina “nasljeđuje” kao imovina.
Svi smo se našli u situaciji kad nakon teškog gubitka moramo u isto vrijeme biti i obitelj i “administracija”: skupljati papire, razumjeti rokove i odlučiti što nam je financijski pametnije. Dobra vijest je da se nasljeđivanje mirovine može riješiti bez lutanja ako znamo koja pitanja postaviti i kojim redom.
U nastavku donosimo korake i savjete kako provjeriti imamo li pravo, što točno možemo dobiti i kako izbjeći najčešće greške.
Key takeaways
- Nasljeđivanje kroz obiteljsku ili dio uz vlastitu mirovinu.
- Uvjeti: dob, radna sposobnost i djeca.
- Za dio uz vlastitu: 65 godina + dodatni uvjeti. limit vezan uz 80 AVM).
Kako zapravo funkcionira nasljeđivanje mirovine od supruga
Kad govorimo o nasljeđivanju mirovine od supruga, govorimo o pravu iz sustava mirovinskog osiguranja, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Najčešće imamo dvije realne opcije:
- obiteljska mirovina (ako se odlučimo koristiti “tuđu” mirovinu prema pravilima)
- dio obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu (ako već imamo svoju starosnu/prijevremenu/invalisku i ispunjavamo uvjete)
Važno je znati i ovo: pravo na obiteljsku mirovinu postoji samo ako je pokojni osiguranik/korisnik mirovine ispunjavao uvjete staža ili je već bio korisnik mirovine (detalji su jasno navedeni na stranici Obiteljska mirovina).
Zašto se to uopće zove nasljeđivanje
U govoru kažemo “nasljeđivanje mirovine”, ali mirovina se ne “prepisuje” kao kuća ili auto. Mi zapravo stječemo svoje pravo (obiteljsku mirovinu) temeljem statusa člana obitelji i uvjeta iz zakona.
Tko ima pravo kao bračni drug i koji su ključni uvjeti
Za nasljeđivanje mirovine od supruga kao bračni (ili izvanbračni) drug, temeljno gledamo uvjete koje HZMO navodi pod Obiteljska mirovina. U praksi se najčešće vrtimo oko ova tri “ključna okidača”:
- dob: ako smo do smrti supružnika navršili 50 godina
- zdravlje: ako je do smrti supružnika nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti (ili je nastao u roku od jedne godine nakon smrti)
- djeca: bez obzira na dob, ako nakon smrti ostane jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a mi obavljamo roditeljsku dužnost prema toj djeci
Posebno je važno pravilo koje mnogi preskoče: ako do smrti supružnika nismo navršili 50, ali smo imali 45 godina, pravo možemo ostvariti kad navršimo 50 (uz detalje kako se pravo zadržava ili ponovno ostvaruje u određenim situacijama, kako je opisano na Obiteljska mirovina).
Ako govorimo o nasljeđivanju mirovine, vrijedi spomenuti i izvanbračnu zajednicu: pravo postoji ako je zajednica trajala najmanje tri godine ili kraće ako imate zajedničko dijete, uz sudsko utvrđivanje statusa (također objašnjeno na Obiteljska mirovina).
Nasljeđivanje mirovine od supruga kad već imamo svoju mirovinu
Ovdje dolazimo do modernijeg modela koji je mnogima promijenio računicu: uz vlastitu mirovinu možemo koristiti i dio obiteljske mirovine, ali samo ako ispunimo uvjete koje HZMO navodi pod Pravo na dio obiteljske mirovine.
Najvažniji uvjeti koje moramo imati na umu:
- navršenih 65 godina života
- da smo u pravilu jedini korisnik obiteljske mirovine (uz propisane iznimke)
- da nam ukupna svota mirovina ne prelazi limit vezan uz 80 aktualnih vrijednosti mirovine (80 AVM), što se s vremenom mijenja jer AVM nije stalna brojka
Zanimljiv podatak iz prakse
Najčešći “klik” dogodi se kad shvatimo da nasljeđivanje mirovine od supruga nije uvijek izbor “ili-ili”. Za dio ljudi isplativije je zadržati vlastitu mirovinu i dodati dio obiteljske, ali to je moguće tek uz stroge uvjete i nakon 65. godine.
| Situacija | Što možemo tražiti | Ključni uvjeti (sažeto) |
|---|---|---|
| Nemamo svoju mirovinu ili nam je niža | Obiteljska mirovina | Uvjeti za bračnog/izvanbračnog druga + uvjeti staža/mirovine umrlog |
| Imamo svoju mirovinu i 65+ | Dio obiteljske mirovine uz vlastitu | 65 godina, u pravilu jedini korisnik, limit 80 AVM, priznato pravo na obiteljsku |
| Nismo ispunili dob, ali imamo djecu s pravom | Obiteljska mirovina po osnovi roditeljske dužnosti | Djeca imaju pravo, mi obavljamo roditeljsku dužnost |
Rokovi i “sitnice” koje odlučuju ishod
Kod nasljeđivanja mirovine od supruga često ne zapnemo na “pravima”, nego na proceduri. HZMO jasno navodi pravilo priznanja prava ovisno o tome kada podnesemo zahtjev (uključujući rok od šest mjeseci i priznanje unatrag), kao i iznimku kad je preminuli bio korisnik mirovine (detaljno na Obiteljska mirovina).
Također, korisno je znati i da korisnici obiteljske mirovine (i dijela obiteljske) imaju posebna pravila vezana uz rad do polovice punog radnog vremena, te dodatna pravila koja stupaju na snagu od 1. siječnja 2026. za slučajeve rada dulje od polovice punog radnog vremena (navedeno na Obiteljska mirovina).
Zaključak
Kad se pitamo imamo li pravo na nasljeđivanje mirovine od supruga, odgovor je: imamo šansu ako se uklapamo u uvjete dobi, radne sposobnosti ili brige o djeci, te ako su ispunjeni uvjeti s strane pokojnog osiguranika/korisnika mirovine. Nasljeđivanje mirovine nije stvar dojma nego pravila, a najpametnije što možemo napraviti je odmah razdvojiti dvije opcije: obiteljska mirovina ili dio obiteljske mirovine uz vlastitu, pa odabrati ono što nam dugoročno više znači. I još jedna praktična napomena: ako istodobno rješavamo i druge obveze (npr. porezni dug), tim je važnije sve posložiti na vrijeme kako nam administracija ne bi pojela mjesece.
