Autorska prava predstavljaju pravnu zaštitu koja se pruža autorima za njihova originalna djela, bilo da je riječ o književnosti, glazbi, filmu ili drugim oblicima umjetničkog izraza. U Republici Hrvatskoj, autorska prava regulirana su Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima.
Ovaj zakon obuhvaća širok spektar tema, uključujući prava autora na njihovim djelima iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja, srodna prava, kao i prava u pravnom prometu. Također, zakon se bavi sadržajnim i vremenskim ograničenjima autorskog prava, kao i načinima ostvarivanja i zaštite tih prava.
U ovom članku, bavit ćemo se procesom osiguranja autorskih prava, kako prepoznati i reagirati na povrede, te kako se prilagoditi stalno mijenjajućem pravnom okruženju u vezi s autorskim pravima.
Autorska prava
Definicija autorskih prava
Autorsko pravo predstavlja pravo autora u pogledu njegovog autorskog djela. Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima Republike Hrvatske, autorsko djelo definira se kao originalno intelektualno ostvarenje iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koje ima individualni karakter i koje je na neki način izraženo.
Originalnost djela ostvaruje se kroz slobodu izražavanja kreativnosti autora, što rezultira time da je stvoreno djelo izraz autorove osobnosti. Autorska djela mogu se izražavati različitim sredstvima, poput pisane ili izgovorene riječi, zvukova, oblika, boja ili pokreta tijela. Važno je napomenuti da autorskim pravom ne štiti se sama ideja, već djelo koje je izražaj te ideje.
Važnost autorskih prava
Zaštita autorskih i srodnih prava od iznimne je važnosti za održavanje i razvoj potencijala kreativnih poduzeća, kao i za stvaralaštvo individualnih umjetnika, glazbenika, pisaca i drugih stvaratelja u kulturnom i umjetničkom sektoru. Autorsko pravo pruža autorima isključivo pravo korištenja svog djela, omogućavajući im da drugima odobre ili zabrane njegovo korištenje.
Autori često putem ugovora daju odobrenje za korištenje svog djela, obično uz plaćanje odgovarajuće autorske naknade. Osim toga, intelektualno vlasništvo je nasljedivo, što znači da nasljednicima autora u pravilu pripadaju sva prava koja bi pripadala autoru. Kroz autorska prava, autori imaju mogućnost kontrolirati i profitirati od svojih kreacija, čime se potiče inovacija i kreativnost.
Postupak osiguranja autorskih prava
Registracija autorskih prava
U Republici Hrvatskoj, autorska prava automatski nastaju stvaranjem originalnog djela, ali registracija može pružiti dodatnu zaštitu i dokaz o vlasništvu. Registracija autorskih prava omogućava autorima da službeno dokumentiraju svoja prava i olakšava postupak zaštite u slučaju povrede. Iako registracija nije obavezna, ona pruža niz prednosti, uključujući mogućnost podnošenja tužbi za povredu autorskih prava i mogućnost traženja veće odštete.
U Hrvatskoj, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima pruža okvir za zaštitu autorskih prava i postupak registracije. Autori se mogu obratiti Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo kako bi započeli postupak registracije i osigurali svoja prava na najučinkovitiji način.
Certifikacija autorskih prava
Osim registracije, certifikacija autorskih prava dodatno potvrđuje autentičnost i originalnost djela. Certifikacija pruža službeni dokument koji potvrđuje vlasništvo nad djelom i može poslužiti kao ključni dokaz u pravnim sporovima. Uz certifikat, autori imaju snažan alat za zaštitu svojih prava i sprječavanje neovlaštene uporabe njihovih djela.
U Hrvatskoj, postupak certifikacije može se provesti kroz različite organizacije i institucije koje se bave zaštitom intelektualnog vlasništva. Važno je konzultirati se s pravnicima specijaliziranim za autorsko pravo kako bi se osiguralo da je postupak certifikacije proveden ispravno i da pruža maksimalnu zaštitu.
Zaštita autorskih prava
Pravna zaštita
U Republici Hrvatskoj, autorska prava i srodna prava regulirana su Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima. Ovaj zakon pruža zaštitu autorskim pravima na nacionalnoj razini, dok je područje autorskih prava također regulirano pravnim okvirom Europske Unije i međunarodnim sporazumima. Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je stupio na snagu 22. listopada 2021., donosi modernizirani sustav zaštite autorskih prava u skladu s potrebama digitalnog društva.
Zakon je proširen kako bi precizno definirao audiovizualna i novinarska djela, dodajući nove autorski zaštićene radove poput videoigara i drugih multimedijskih djela. Također, zakon se bavi pitanjima poput “value gap” na digitalnim platformama za dijeljenje sadržaja, propisujući obvezu pružateljima usluga da od autora dobiju potrebna odobrenja. Cilj je osigurati autorima naknadu za korištenje njihovih djela na mreži i smanjiti neovlašteno korištenje zaštićenog sadržaja.
Digitalna zaštita
S razvojem digitalnog društva, potreba za digitalnom zaštitom autorskih prava postaje sve izraženija. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima prilagođen je novim digitalnim izazovima. Primjerice, dopuštena je upotreba autorski zaštićenih djela u automatiziranoj računalnoj analizi velikih količina informacija u digitalnom obliku suvremenim digitalnim tehnologijama bez naknade u akademske svrhe.
Također, nastava u digitalnom okruženju i upotreba autorski zaštićenih djela u provedbi digitalne nastave dopuštena je u nekomercijalne svrhe. Zakon također donosi jasnija pravila o kolektivnom upravljanju autorskim pravima i srodnim pravima, proširujući obavezno kolektivno upravljanje pravima na sve vrste retransmisija programa.
Kršenje autorskih prava
Identifikacija kršenja autorskih prava
Autorska prava pružaju zaštitu autorima za njihova originalna djela, bilo da je riječ o književnosti, glazbi, grafici ili drugim oblicima umjetničkog izraza. Identifikacija kršenja ovih prava ključna je za očuvanje integriteta i vrijednosti autorskog djela. Kršenje autorskih prava odnosi se na neovlaštenu upotrebu nečijeg autorskog materijala na nezakonit način.
Da bi se dokazalo kršenje autorskih prava, nositelj autorskog prava mora dokazati valjanost autorskog prava i da je originalni materijal nezakonito korišten. Ovo uključuje pokazivanje da je stranka koja kopira imala pristup originalnom djelu i da su oba djela značajno slična. Ako nositelj autorskog prava ne može dokazati da je stranka koja kopira imala pristup originalnom djelu, stranka koja kopira može tvrditi da je djelo neovisno stvoreno.
Reagiranje na kršenje autorskih prava
Kada se identificira kršenje autorskih prava, važno je brzo i učinkovito reagirati. U Republici Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, postoji formalni postupak za prijavu kršenja autorskih prava. Ako vjerujete da materijal na nekoj web stranici krši vaša autorska prava, možete poslati obavijest o kršenju autorskih prava prema Zakonu o digitalnom milenijskom autorskom pravu (DMCA).
Vaša obavijest mora biti pisana i mora sadržavati sve potrebne informacije, uključujući identifikaciju autorskog djela, materijala za koji se tvrdi da krši autorska prava, kontakt informacije i izjavu da vjerujete da upotreba materijala nije ovlaštena. Nakon primitka valjane obavijesti o kršenju autorskih prava, web stranica ili pružatelj usluga može ukloniti ili onemogućiti pristup spornom materijalu.
Međunarodna autorska prava
Globalni zakoni o autorskim pravima
U današnjem globaliziranom svijetu, autorska prava postaju sve važnija. Autorsko pravo je pravo autora u pogledu njegovog autorskog djela. To je originalno intelektualno ostvarenje iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja koje ima individualni karakter i koje je na neki način izraženo.
Autorska prava ne štite samo ideju, već djelo koje je izražaj te ideje. U kontekstu međunarodnih autorskih prava, važno je razumjeti kako se ta prava primjenjuju i štite na globalnoj razini. S obzirom na različite zakonske okvire u različitim zemljama, postoji potreba za koordinacijom i usklađivanjem prava na međunarodnoj razini.
Međunarodni ugovori
Međunarodni ugovori igraju ključnu ulogu u zaštiti autorskih prava na globalnoj razini. Hrvatska, kao članica Europske unije, preuzima i primjenjuje direktive koje se odnose na autorska prava. Primjerice, Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu je jedna od mnogih direktiva koje Hrvatska primjenjuje.
Ove direktive osiguravaju da autorska prava budu zaštićena i poštovana unutar članica EU, ali i izvan nje. Osim toga, postoji niz međunarodnih ugovora koji se bave pitanjima autorskih prava, osiguravajući da se prava autora poštuju i štite na globalnoj razini.
