U potezu koji označava prvi takav zakon u svijetu, pregovarači država članica EU-a i Europskog parlamenta postigli su politički dogovor o novom aktu o kibernetičkoj otpornosti. Ovaj akt je usmjeren na zaštitu elektroničkih uređaja, poput osobnih računala i mobitela, od hakerskih napada.
Španjolski ministar za digitalnu transformaciju, Jose Luis Escriva, izjavio je da će Akt o kibernetičkoj otpornosti osigurati osnovnu razinu kibernetičke sigurnosti za uređaje koji se prodaju unutar EU-a, čime se povećava zaštita poduzeća i potrošača od kibernetičkih prijetnji.
Da bi uredba stupila na snagu, Vijeće EU-a i Europski parlament moraju je formalno donijeti. Nova pravila počet će se primjenjivati tri godine nakon stupanja uredbe na snagu, dajući proizvođačima dovoljno vremena za prilagodbu.
Zakon uvodi obvezne kibernetičko-sigurnosne zahtjeve koji se odnose na projektiranje, razvoj, proizvodnju i stavljanje na tržište hardverskih i softverskih proizvoda. Cilj je spriječiti preklapanje zahtjeva zbog razlika u zakonodavnim aktima država članica.
Uredba će se odnositi na sve proizvode koji su izravno ili neizravno povezani s drugim uređajima ili mrežom, s iznimkama za proizvode koji već imaju utvrđene kibernetičko-sigurnosne zahtjeve u postojećim pravilima EU-a, kao što su medicinski proizvodi, aeronautički proizvodi i automobili.
Nova pravila omogućit će potrošačima da prilikom odabira i uporabe proizvoda s digitalnim elementima uzmu u obzir kibernetičku sigurnost i lakše utvrde koji proizvodi posjeduju odgovarajuće značajke kibernetičke sigurnosti.
Prema podacima Europske komisije, svakih 11 sekundi neka organizacija u svijetu postaje metom napada ucjenjivačkim softverom, a šteta od kibernetičkog kriminala u 2021. godini procijenjena je na 5,5 bilijuna eura. S obzirom na sve veći broj pametnih i povezanih uređaja, kibernetički incidenti mogu imati ozbiljne posljedice na lanac opskrbe, gospodarske i društvene aktivnosti, sigurnost, pa čak i ljudske živote.