Stečajni postupak je složen i često izazovan postupak koji se odnosi na pravne i financijske aspekte tvrtke ili pojedinca koji nije u mogućnosti podmiriti svoje dugove. U Republici Hrvatskoj, stečajni postupak reguliran je propisima koji osiguravaju pravednu raspodjelu imovine među vjerovnicima i štite prava dužnika. Pripremili smo osnovni uvid u stečajni postupak u Hrvatskoj, uključujući zakonske odredbe, korake u postupku te prava i obveze svih uključenih strana.
Što je stečajni postupak?
Stečajni postupak u Republici Hrvatskoj je poseban izvanparnični sudski postupak koji se provodi s ciljem skupnog namirenja svih vjerovnika stečajnoga dužnika. To se postiže unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. U većini slučajeva, stečaj rezultira prestankom postojanja stečajnoga dužnika koji je pravna osoba, osim ako vjerovnici stečajnoga dužnika ne prihvate stečajni plan kojeg stečajni dužnik prihvaća.
Stečajni dužnik može biti pravna osoba, ali i dužnik pojedinac, tj. fizička osoba koja je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili poreza na dobit. Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Smatra se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ne može trajno ispunjavati svoje dospjele novčane obveze.
Stečajni postupak se pokreće podnošenjem prijedloga nadležnom trgovačkom sudu. Stečaj može pokrenuti vjerovnik, dužnik ili dužnik pojedinac. Financijska agencija je dužna podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana.
Tijekom stečajnog postupka, sva prava s tijela stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravitelja. Odbor vjerovnika nadzire stečajnog upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova. Skupština vjerovnika odlučuje o nizu pitanja od važnosti za provedbu stečajnog postupka.
Vjerovnici prijavljuju svoje tražbine stečajnom upravitelju, a nakon ispitivanja osnovanosti prijavljenih tražbina slijedi unovčenje imovine. Unovčena imovina se dijeli vjerovnicima ili se provodi sukladno donesenom stečajnom planu.
Zakon o stečaju u Republici Hrvatskoj
Stečajni postupak u Republici Hrvatskoj uređen je Stečajnim zakonom. Ovaj zakon predstavlja temeljni pravni okvir koji regulira postupak stečaja nad trgovačkim društvima, obrtnicima i drugim pravnim subjektima. Stečajni zakon osigurava pravilno i pravedno postupanje prema svim vjerovnicima, zaštitu prava dužnika i očuvanje gospodarske aktivnosti.
Uz osnovne odredbe o otvaranju, tijeku i završetku stečajnog postupka, zakon također sadrži odredbe o pravima i obvezama stečajnih upravitelja, vjerovnika i dužnika. Posebna pažnja posvećena je transparentnosti postupka i zaštiti prava svih sudionika.
Također, Stečajni zakon je doživio niz izmjena i dopuna kako bi se prilagodio promjenjivim gospodarskim okolnostima i potrebama prakse. Važno je napomenuti da je stečajni postupak složen i zahtijeva stručno znanje, stoga se preporučuje konzultacija s pravnim stručnjacima prilikom suočavanja s pitanjima stečaja.
Ključni akteri u stečajnom postupku
U svakom stečajnom postupku postoji nekoliko aktera koji imaju važnu ulogu u osiguranju pravednog i transparentnog postupka. Ovi akteri osiguravaju da se prava svih strana poštuju i da se postupak provodi u skladu s zakonima Republike Hrvatske.
Stečajni sud
Stečajni sud je pravosudno tijelo koje nadzire cijeli stečajni postupak. Sud je odgovoran za donošenje odluka o otvaranju stečajnog postupka, imenovanju stečajnog upravitelja i odobravanju plana restrukturiranja ili likvidacije.
Sud također osigurava da se postupak provodi transparentno i pravedno, štiteći prava svih uključenih strana. U Hrvatskoj, stečajni postupci provode se pod nadzorom Trgovačkog suda, koji ima posebne odjele zadužene za stečajne postupke.
Stečajni upravitelj
Stečajni upravitelj je osoba koju imenuje stečajni sud i koja je odgovorna za upravljanje imovinom stečajnog dužnika tijekom postupka. Upravitelj provodi inventuru imovine, procjenjuje njenu vrijednost, prodaje imovinu kako bi namirio dugove i provodi plan restrukturiranja ili likvidacije. Upravitelj također komunicira s vjerovnicima i predstavlja interese dužnika pred sudom.
Vjerovnici
Vjerovnici su osobe ili entiteti kojima stečajni dužnik duguje novac. Oni imaju pravo podnijeti zahtjev za namirenje svojih potraživanja tijekom stečajnog postupka. Vjerovnici su važni akteri u postupku jer njihova potraživanja često određuju ishod postupka. Oni mogu glasati o planu restrukturiranja i imaju pravo prigovora na odluke stečajnog suda ili upravitelja. Više o ovoj odluci možete pročitati u Zakonu u izmjenama i dopunama stečajnog zakona, sa sjednice Hrvatskog sabora 11.ožujka.2022.
Pokretanje stečajnog postupka
Pokretanje stečajnog postupka je ključna faza u procesu stečaja koja omogućava pravilno i zakonito rješavanje pitanja duga i imovine dužnika. U Republici Hrvatskoj, postupak se pokreće kroz formalne korake koji su propisani zakonima i regulativama.
Prijedlog za pokretanje stečaja
Pokretanje stečajnog postupka započinje podnošenjem prijedloga za otvaranje stečajnog postupka. Ovaj prijedlog može podnijeti dužnik sam ili njegovi vjerovnici. Prijedlog se podnosi na propisanom obrascu nadležnom trgovačkom sudu. Nakon podnošenja prijedloga, sud će razmotriti sve dostavljene informacije i odlučiti o daljnjim koracima. Važno je napomenuti da je točnost i potpunost informacija najbitnija u ovom koraku kako bi se osiguralo pravedno i zakonito postupanje prema svim stranama uključenim u postupak.
Rješenje o otvaranju stečaja
Nakon što se razmotri prijedlog za pokretanje stečaja, slijedi izdavanje Rješenja o otvaranju stečajnog postupka. Ovo rješenje je formalna odluka suda kojom se potvrđuje da će se stečajni postupak provesti. Nakon izdavanja rješenja, vjerovnici imaju pravo prijaviti svoje tražbine.
Prijave tražbina moraju biti dostavljene u roku od 21 dan od dana dostave Rješenja o otvaranju stečajnog postupka. Nakon toga, slijedi objava tablice prijavljenih tražbina i daljnji koraci koji uključuju očitovanje dužnika i povjerenika o prijavljenim tražbinama.
Tijek stečajnog postupka
Stečajni postupak je složen proces koji zahtijeva pažljivo planiranje i provedbu. Važna faza u ovom postupku je izrada i provedba stečajnog plana, koji određuje kako će se imovina stečajnog dužnika koristiti za namirenje vjerovnika.
Izrada stečajnog plana
Stečajni plan je dokument koji predstavlja prijedlog načina namirenja vjerovnika stečajnog dužnika. U njemu se detaljno opisuje kako će se imovina stečajnog dužnika koristiti, koji će vjerovnici biti namireni i u kojem redoslijedu. Izrada ovog plana zahtijeva pažljivo razmatranje svih aspekata stečajnog postupka i često uključuje konzultacije s pravnim stručnjacima.
Odlučivanje o stečajnom planu
Nakon što je stečajni plan izrađen, predstavlja se vjerovnicima na skupštini vjerovnika. Vjerovnici tada glasaju o prihvaćanju ili odbijanju plana. Da bi plan bio prihvaćen, potrebna je većina glasova vjerovnika. Ako plan nije prihvaćen, može se predložiti novi plan ili se može nastaviti s drugim fazama stečajnog postupka.
Provedba stečajnog plana
Ako je stečajni plan prihvaćen, pristupa se njegovoj provedbi. To znači da će se imovina stečajnog dužnika koristiti sukladno odredbama plana kako bi se namirili vjerovnici. Provedba plana nadzire se od strane stečajnog upravitelja i sudskih tijela kako bi se osiguralo da se sve odvija sukladno zakonu.
Završetak stečajnog postupka
Završetak stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj označava kraj formalnog postupka koji se provodi kada pravna osoba nije u mogućnosti ispuniti svoje financijske obveze prema vjerovnicima. Jedan od trenutaka koji može dovesti do pokretanja stečajnog postupka je kada pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana.
U takvim slučajevima, Financijska agencija (Fina) može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nadležnom sudu. Ako pravna osoba ne uspije osigurati novčana sredstva za namirenje troškova stečajnog postupka, Fina može naložiti banci ovršenika da zaplijeni novčana sredstva s računa dužnika. Nakon što se svi postupci završe, stečajni postupak se formalno zatvara, čime se pravna osoba briše iz registra i prestaje postojati kao pravni subjekt. Važno je napomenuti da se sve odluke vezane uz pokretanje i završetak stečajnog postupka donose isključivo na sudu.
Posljedice stečaja
Stečajni postupak može imati duboke i dalekosežne posljedice za stečajnog dužnika, njegove vjerovnike i zaposlenike. Kada se tvrtka ili pojedinac nađe u stečaju, to često znači da više nisu u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze. Za tvrtke, to može rezultirati prestankom poslovanja, prodajom imovine i otpuštanjem zaposlenika. Vjerovnici mogu očekivati smanjenje ili čak gubitak svojih potraživanja, ovisno o tome koliko sredstava je dostupno za raspodjelu.
Za zaposlenike, stečaj njihovog poslodavca može značiti gubitak posla, neisplaćene plaće ili druge neizmirene obveze. Također, stečaj može imati reputacijske posljedice za stečajnog dužnika, što može otežati ponovno pokretanje poslovanja ili dobivanje kredita u budućnosti.
Međutim, stečaj može također pružiti priliku za reorganizaciju i novi početak. Kroz stečajni postupak, kao i jednostavni stečaj potrošača, dužnik može restrukturirati svoje dugove, pregovarati s vjerovnicima i pronaći načine za nastavak poslovanja.
