U Republici Hrvatskoj, ovršni postupak je reguliran Ovršnim zakonom, a svaki građanin ima pravo podnijeti prigovor na ovrhu ako smatra da je ovrha nepravedna ili nezakonita. U ovom članku, detaljno ćemo razmotriti kako pravilno podnijeti prigovor na ovrhu, tko su ključni akteri u ovršnom postupku te koje su posljedice podnošenja prigovora.
Ovršni postupak u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj, ovršni postupak je ključan mehanizam kojim se omogućuje prisilno ostvarenje tražbina. Ovaj postupak je detaljno reguliran Ovršnim zakonom, koji pruža okvir za postupanje sudova i javnih bilježnika u situacijama kada je potrebno provesti prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Osim toga, zakon također uređuje materijalnopravne odnose koji proizlaze iz ovršnih postupaka.
U kontekstu ovog zakona, neki od ključnih pojmova uključuju “tražbina”, koja označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Pojmovi poput “ovrhovoditelj” i “ovršenik” označavaju, respektivno, osobu koja pokreće postupak radi ovrhe i osobu protiv koje se tražbina ostvaruje. Važno je napomenuti da svaki građanin ima pravo podnijeti prigovor na ovrhu ako smatra da je ovrha nepravedna ili nezakonita. Ovaj prigovor na ovrhu predstavlja ključni pravni mehanizam kojim se osigurava pravičnost i zakonitost ovršnog postupka.
Što je ovrha i kako se provodi?
Ovrha je pravni postupak kojim se prisilno ostvaruju novčane ili nenovčane tražbine na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Svrha ovršnog postupka je namirenje tražbine koju ovrhovoditelj, kao vjerovnik, ima prema ovršeniku, koji je dužnik. Ovršni postupak pokreće ovrhovoditelj podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju ovršne isprave sudu ili na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku.
Ovršne isprave uključuju:
- Ovršne sudske odluke (npr. presude) ili nagodbe.
- Ovršne javnobilježničke odluke ili isprave.
- Ovršne odluke ili nagodbe iz upravnog postupka koje se odnose na ispunjenje novčane obveze.
- Ovršne odluke arbitražnih sudova ili nagodbe sklopljene pred sudovima časti pri strukovnim komorama u RH.
- Ostale isprave koje su kao ovršna isprava određene posebnim zakonom, a ne Ovršnim zakonom.
S druge strane, vjerodostojna isprava je ona koja potpuno i istinito odražava neki poslovni događaj. To može biti račun, mjenica, ček s protestom, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava ili isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.
Glavna razlika između ovršnih i vjerodostojnih isprava je u njihovoj pravnoj snazi i postupku koji slijedi nakon njihovog podnošenja. Dok ovršna isprava ima veću pravnu snagu i omogućuje izravno provođenje ovrhe, vjerodostojna isprava zahtijeva dodatnu potvrdu njene autentičnosti i osnove tražbine. U slučaju prigovora na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, postupak se može preusmjeriti u klasičnu parnicu pred sudom.
Ključni akteri u ovršnom postupku
Ključni akteri u ovršnom postupku igraju važnu ulogu u procesu prisilne naplate dugova. Razumijevanje tko su ti akteri i njihove uloge može vam pomoći da bolje razumijete kako funkcionira ovršni postupak i kako podnijeti prigovor na ovrhu.
- Ovrhovoditelj: Ovrhovoditelj je osoba koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke tražbine. To može biti osoba koja potražuje novac ili neku drugu vrstu isplate. Ovrhovoditelj može biti i osoba u čiju je korist postupak pokrenut po službenoj dužnosti. U osnovi, ovrhovoditelj je onaj koji traži da se dug naplati putem ovršnog postupka.
- Ovršenik: Ovršenik je osoba protiv koje se tražbina ostvaruje. To je osoba koja duguje novac ili neku drugu vrstu obveze i protiv koje je pokrenut ovršni postupak. Ako smatrate da ste nepravedno postali ovršenik, imate pravo podnijeti prigovor na ovrhu.
- Sudski ovršitelj: Sudski ovršitelj je sudski službenik koji po nalogu suda neposredno poduzima pojedine radnje u ovršnom postupku ili postupku osiguranja. Oni su odgovorni za provedbu ovršnih radnji, kao što su zapljena imovine, prodaja imovine ili izbacivanje iz stambenog prostora. Ako smatrate da je sudski ovršitelj postupao nepravilno, možete podnijeti prigovor na ovrhu.
- Financijska agencija (FINA): Financijska agencija je pravna osoba koja provodi ovrhu prema odredbama Ovršnog zakona i zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima. U osnovi, FINA je agencija koja može provesti ovrhu na bankovnim računima i drugim financijskim sredstvima. Ako smatrate da je FINA nepravilno provela ovrhu na vašim financijskim sredstvima, imate pravo podnijeti prigovor na ovrhu.
Prigovor na ovrhu – pravni lijek
Ovršni postupak u Republici Hrvatskoj može biti izazovan i kompliciran za mnoge građane. No, važno je znati da postoji pravni lijek koji vam omogućuje da se obranite od ovrhe, a to je prigovor na ovrhu. Prigovor je, kao i žalba, redovit pravni lijek predviđen Zakonom o općem upravnom postupku (ZUP). Međutim, postoji ključna razlika između prigovora i žalbe u ovršnom postupku. Dok je žalba općeniti pravni lijek protiv odluka i rješenja, prigovor je dopušten samo kada je to izrijekom propisano zakonom.
Kada možete podnijeti prigovor na ovrhu? Prigovor je dopušten u pet specifičnih situacija, uređenih odredbama članka 42., 154., 155., 156. te 157. i 158. ZUP-a. Ove situacije obuhvaćaju različite scenarije, od situacija prije pokretanja postupka do pitanja koja nisu obuhvaćena upravnim postupkom. Važno je napomenuti da se svim nedostacima upravnog postupka može prigovoriti žalbom protiv rješenja – gdje ima žalbe, nema prigovora.
S druge strane, žalba je općeniti pravni lijek koji se može koristiti protiv većine odluka i rješenja donesenih u upravnom postupku. Dok prigovor cilja na specifične situacije i pitanja, žalba je širi pravni lijek koji se može koristiti u većini slučajeva.
Kako pravilno sastaviti prigovor na ovrhu?
Podnošenje prigovora na ovrhu je pravni korak kojim ovršenik izražava svoje neslaganje s provedenom ovrhom. Da bi prigovor na ovrhu bio učinkovit, važno je da je pravilno sastavljen i obrazložen. Evo nekoliko ključnih točaka koje trebate uzeti u obzir:
- Važnost obrazloženja prigovora: Prigovor mora jasno navesti razloge zbog kojih se osporava ovrha. To mogu biti pravne pogreške, nepravilnosti u postupku, ili činjenice koje nisu bile poznate u trenutku donošenja odluke o ovrsi. Važno je da obrazloženje bude konkretno i temeljeno na činjenicama. Neobrazloženi prigovori mogu biti odbačeni kao nepotpuni.
- Sadržaj prigovora: Prigovor treba sadržavati osnovne podatke o ovršeniku, ovrhovoditelju, predmetu ovrhe, te broj i datum rješenja o ovrsi na koje se prigovor odnosi. Također, treba jasno navesti razloge zbog kojih se prigovara na ovrhu, uz navođenje relevantnih zakonskih odredbi.
- Rokovi za podnošenje prigovora: Prigovor na ovrhu podnosi se u roku od osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi, osim u mjeničnim i čekovnim sporovima gdje je rok tri dana. Ako prigovor nije podnesen u navedenom roku, smatra se da je ovršenik prihvatio ovrhu.
- Podnošenje prigovora: Prigovor se podnosi sudu koji je donio rješenje o ovrsi. Potrebno je dostaviti odgovarajući broj primjeraka prigovora, kako bi se omogućila dostava svim strankama u postupku.
Česti razlozi za podnošenje prigovora na ovrhu
Ovršni postupak može biti izazovan za one koji se s njim prvi put susreću. No, što učiniti kada smatrate da je ovrha nepravedna ili nezakonita? Upravo u takvim situacijama, pravo građana je da podnesu prigovor na ovrhu. No, kada je najčešće opravdano podnijeti takav prigovor i u kojim situacijama se prigovor može smatrati valjanim?
- Neočekivana ovrha bez prethodnog znanja o dugu: Ako ste redovito plaćali sve svoje obveze i iznenada ste suočeni s ovrhom, to može biti valjan razlog za podnošenje prigovora. Moguće je da niste primili obavijest o dugu ili da postoji greška u dokumentaciji. Odvjetnički ured Tomislav Strniščak detaljno objašnjava kako i kada možete podnijeti prigovor u takvim situacijama.
- Neslaganje s iznosom duga: Ako smatrate da iznos duga nije točan ili da su vam obračunate previsoke kamate, to može biti osnova za prigovor na ovrhu.
- Dug je već podmiren: Ako ste već platili dug, ali ovrha je i dalje pokrenuta, svakako imate pravo podnijeti prigovor. U ovom slučaju, važno je priložiti dokaze o plaćanju.
- Ovrha na nekretnini čija glavnica ne prelazi 2.654,46 eura (20.000 kuna): Prema informacijama s gov.hr, nekretnina ne može biti predmet ovrhe ako glavnica ne prelazi navedeni iznos, osim u iznimnim slučajevima.
- Nepravilnosti u ovršnom postupku: Ako otkrijete da postoji neka nepravilnost u ovršnom postupku, kao što je nepravilno dostavljena obavijest o ovrhi ili pogreška u ovršnoj ispravi, to može biti osnova za prigovor.
- Ovrha na osnovu vjerodostojne isprave koja nije valjana: Ako ovrha proizlazi iz vjerodostojne isprave koja nije valjana, kao što je nevažeći ugovor ili falsificirani dokument, to je također valjan razlog za prigovor.