Svi smo se barem jednom zapitali kako pravilno razvrstati otpad kod kuće i odakle uopće krenuti. Odgovor je zapravo vrlo jednostavan – razvrstavanje otpada znači da svaki materijal završava u svom spremniku, čime smanjujemo količinu smeća na odlagalištima, potičemo recikliranje i čuvamo prirodne resurse.
I male promjene u našim kućanstvima imaju veliki učinak na okoliš, pa tako svaka odvojena boca, papir ili ostatak hrane postaje korak prema čišćem svijetu.
Čak i ako nismo stručnjaci, uz malo pažnje i discipline možemo puno pridonijeti očuvanju okoliša. Razvrstati otpad nije teško, važno je znati osnovna pravila i primjenjivati ih svaki dan.
Kako pravilno razvrstati otpad kod kuće?
U nastavku donosimo 11 koraka kako pravilno razvrstati otpad kod kuće.
Evo što je najvažnije:
- Papir ide u plavi spremnik, plastika u žuti, a staklo u zeleni.
- Biootpad ima poseban spremnik ili komposter.
- Elektronika i opasni otpad se nikad ne bacaju u kućni otpad.
- Manje greške u razvrstavanju mogu ugroziti cijeli proces recikliranja.
1. Odvojite papir i karton
Papir, novine, časopisi i kartonske kutije pripadaju u plavi spremnik. Pazimo da budu suhi i čisti, bez masnoća i ostataka hrane.
- Smije: kutije od cipela, novine, časopisi, pisma
- Ne smije: masni papir, maramice, tetrapak
2. Razvrstajte plastiku
Plastika ide u žuti spremnik, ali nije svaka plastika ista. Ambalaže od pića, deterdženata i vrećice mogu se reciklirati.
- Smije: boce od sokova i vode, vrećice, posude za jogurt
- Ne smije: plastične igračke, četkice za zube
3. Pravilno odložite staklo
Staklo se baca u zeleni spremnik. Važno je da nije razbijeno u sitne komade i da je bez čepova i poklopaca.
- Smije: boce, staklenke, staklene čaše
- Ne smije: ogledala, žarulje, keramika
4. Biootpad ide posebno
Ostatke hrane, voća, povrća i talog kave stavljamo u smeđi spremnik ili u vlastiti komposter. Na taj način pokazujemo kako pravilno razvrstati otpad kod kuće, jer biootpad ne pripada u miješani otpad.
Kako pravilno razvrstati otpad znači i znati da upravo iz biootpada možemo dobiti prirodno gnojivo te značajno smanjiti ukupnu količinu otpada u kućanstvu.
5. Metal ide u žuti spremnik
Limenke od pića, konzerve i aluminijska folija recikliraju se zajedno s plastikom. Prije bacanja važno je isprati ih.
6. Elektronički otpad nosimo na reciklažno dvorište
Stari mobiteli, baterije, punjači i mali kućanski aparati nikad ne smiju završiti u kućnom otpadu. Oni sadrže opasne tvari i moraju se posebno zbrinjavati.
7. Opasni otpad odvojeno
Kemikalije, lijekovi i boje spadaju u opasni otpad. Vraćamo ih u ljekarne ili u reciklažna dvorišta.
8. Odjeću i tekstil doniramo ili recikliramo
Stare majice, deke i posteljinu možemo donirati u kontejnere za tekstil ili predati humanitarnim udrugama. Time produžujemo životni vijek materijala.
9. Tetrapak ambalažu posebno odvajamo
Iako izgleda kao papir, tetrapak ide u žuti spremnik jer se sastoji od kombinacije kartona, plastike i aluminija.
10. Glomazni otpad prijavljujemo
Stare ormare, madrace ili stolove ne bacamo kraj kontejnera. Svaka općina ima termine za besplatan odvoz glomaznog otpada.
11. Uvedimo male kućne navike
Postavljanje više manjih kanti u kuhinji i kupaonici pomaže da odmah razvrstamo otpad. Kada to postane rutina, razvrstavanje više ne doživljavamo kao obvezu, nego kao dio svakodnevice.
Zaključak
Ako želimo čisti okoliš i održivu budućnost, moramo znati kako pravilno razvrstati otpad kod kuće i prenijeti te navike na djecu i ukućane. Razvrstavanje otpada čini nas odgovornijima, smanjuje zagađenje i čuva prirodu. I ne zaboravimo – što je zeleno pravo nego briga za planet koji ostavljamo budućim generacijama?
