Zaštita ljudskih prava i osiguranje sigurnog utočišta onima koji bježe od progona temeljne su vrijednosti Republike Hrvatske. U skladu s tim, Hrvatska je uspostavila zakonodavni okvir koji omogućuje osobama da zatraže azil, odnosno međunarodnu zaštitu, unutar njenih granica. Azil u Hrvatskoj i postupak njegovog traženja reguliran je Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (LITP), koji osigurava prava i obveze tražitelja azila te definira uvjete pod kojima se azil može odobriti.
Ovaj zakon također usklađuje domaće propise s pravnim aktima Europske unije, čime se osigurava jedinstveni pristup zaštiti tražitelja azila unutar EU. Pročitajte kako izgleda postupak traženja azila u Hrvatskoj, od izražavanja namjere za traženje azila do donošenja konačne odluke od strane nadležnih tijela.
Pojam azila
Azil predstavlja ključni instrument zaštite ljudskih prava, pružajući utočište onima koji bježe od progona u svojoj domovini. Prema Zakonu o azilu Republike Hrvatske, azil je definiran kao zaštita kojom se ostvaruje ustavna odredba o pružanju utočišta strancu u Republici Hrvatskoj na temelju rješenja Ministarstva unutarnjih poslova.
Ovaj zakon precizira da je izbjeglica stranac koji se ne nalazi u zemlji svog državljanstva zbog osnovanog straha od proganjanja zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja.
Osim toga, azilant je stranac kojemu je odobren azil sukladno odredbama ovog zakona. Važno je napomenuti da azil nije samo pravo, već i obveza države da pruži zaštitu onima koji su u stvarnoj potrebi, osiguravajući im sigurnost i osnovna ljudska prava dok se nalaze na njenom teritoriju.
Pravo na azil u Hrvatskoj
Republika Hrvatska priznaje pravo na azil kao osnovno ljudsko pravo i instrument zaštite onih koji bježe od progona. Zakon o azilu Republike Hrvatske navodi kako se pravo na azil može priznati strancu koji se ne nalazi u zemlji svog podrijetla i koji, zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, ne može ili se zbog tog straha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje.
Također, pravo na azil u Hrvatskoj može se priznati osobi bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje svog prethodnog boravišta, a koja se, zbog sličnih razloga, ne može ili ne želi vratiti. Ovo pravo je usklađeno s međunarodnim standardima i konvencijama, a Republika Hrvatska ga jamči svakom pojedincu koji ispunjava navedene uvjete i koji zatraži zaštitu na njenom teritoriju.
Postupak zahtjeva za azil u Hrvatskoj
Postupak zahtjeva za azil u Hrvatskoj detaljno je reguliran kako bi se osigurala pravična i transparentna obrada svakog zahtjeva. Osobe koje traže azil u Hrvatskoj moraju slijediti određene korake kako bi njihov zahtjev bio pravilno razmotren i kako bi se donijela konačna odluka o njihovom statusu.
Podnošenje zahtjeva
Kada osoba uđe u Republiku Hrvatsku s namjerom traženja azila, može izraziti tu namjeru prilikom granične kontrole na graničnom prijelazu, u bilo kojoj policijskoj upravi ili stanici. U iznimnim slučajevima, namjera se može izraziti i u Prihvatnom centru za tražitelje azila. Nakon izražavanja namjere, pokreće se postupak za međunarodnu zaštitu.
Intervju za azil
Nakon podnošenja zahtjeva, tražitelju azila u Hrvatskoj dodjeljuje se mjesto u Prihvatilištu za tražitelje azila, gdje će primiti sve obavijesti vezane uz postupak. Jedna od prvih koraka je intervju, tijekom kojeg tražitelj azila mora detaljno opisati razloge svog zahtjeva. Tijekom intervjua, tražitelju azila osigurava se tumač za jezik koji razumije.
Odluka o azilu
Nakon intervjua i svih potrebnih provjera, donosi se konačna odluka o zahtjevu za azil. Ova odluka temelji se na informacijama prikupljenim tijekom postupka i relevantnim zakonima Republike Hrvatske. U slučaju odobrenja, tražitelju azila dodjeljuje se status izbjeglice ili drugi oblik međunarodne zaštite.
Prava i obveze tražitelja azila u Hrvatskoj
Tražitelji azila u Republici Hrvatskoj imaju određena prava i obveze koje su propisane Zakonom o azilu. Ovim zakonom definiraju se načela, uvjeti i postupak za odobravanje azila, supsidijarne i privremene zaštite, kao i status, prava i obveze tražitelja azila. Tražitelj azila je stranac koji podnese zahtjev za azil o kojemu nije donesena konačna odluka. Dok čeka odluku, tražitelju azila osigurava se određena prava, uključujući pravo na smještaj, pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i pravnu pomoć.
Uz prava, tražitelji azila u Hrvatskoj također imaju određene obveze. Moraju se pridržavati zakona i propisa Republike Hrvatske, surađivati s nadležnim tijelima tijekom postupka azila i pružiti točne informacije o svojoj situaciji. Također, tražitelji azila imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć koju pruža Hrvatski pravni centar, sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Ova pravna pomoć obuhvaća informacije o tome kako zatražiti međunarodnu zaštitu u RH, pravne savjete o pravima i obvezama tražitelja azila, kao i informacije o postupku spajanja obitelji i integraciji.
Odbijanje zahtjeva za azil
Kada osoba podnese zahtjev za azil u Hrvatskoj, postoji mogućnost da se taj zahtjev odbije. Odbijanje zahtjeva može biti rezultat različitih razloga, uključujući nedostatak dokaza o proganjanju ili opasnosti u zemlji podrijetla, ili ako se utvrdi da tražitelj azila u Hrvatskoj već ima sigurno utočište u trećoj zemlji.
Mogućnosti žalbe
U slučaju odbijanja zahtjeva za azil u Hrvatskoj, tražitelj azila ima pravo na žalbu. Žalba se mora podnijeti unutar određenog vremenskog razdoblja nakon primitka odluke o odbijanju. Tijekom postupka žalbe, tražitelj azila ima pravo na pravnu pomoć i zastupanje. Odluka o žalbi donosi se nakon ponovnog razmatranja slučaja i dokaza koje je tražitelj azila predočio.
Deportacija
Ako je žalba odbijena i nema daljnjih pravnih sredstava, tražitelj azila može biti podložan deportaciji. Deportacija znači prisilno vraćanje osobe u zemlju podrijetla ili treću zemlju s kojom je osoba prethodno imala veze. Važno je napomenuti da se osobe ne smiju deportirati u zemlje gdje bi bile izložene opasnosti od progona ili mučenja.
Integracija u hrvatsko društvo
Tražitelji azila u Hrvatskoj suočavaju se s nizom izazova prilikom integracije u društvo. Ključna podrška pruža se kroz pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i tržištu rada. Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti definira prava i obveze tražitelja azila, osiguravajući im jednak tretman kao i državljanima Hrvatske u mnogim aspektima života. Uspješna integracija ovisi o suradnji između tražitelja azila, državnih tijela i lokalnih zajednica.
Pravo na rad
Jedno od ključnih prava koje tražitelji azila u Hrvatskoj imaju je pravo na rad. Nakon što je zaštita odobrena, tražitelji azila stječu pravo na osnovna ljudska prava u Hrvatskoj, uključujući boravak, rad, zdravstvenu skrb i obrazovanje. Prema informacijama UNHCR-a, tražitelji azila imaju pravo na zaposlenje devet mjeseci nakon podnošenja zahtjeva za azil Ministarstvu unutarnjih poslova.
Ovo pravo omogućuje tražiteljima azila da se integriraju u hrvatsko društvo, stječu ekonomsku neovisnost i doprinose lokalnoj zajednici. Međutim, pristup tržištu rada može biti izazovan zbog jezičnih barijera i priznavanja prethodno stečenih vještina.
Unatoč tome, postoji niz organizacija i inicijativa koje pružaju podršku tražiteljima azila u Hrvatskoj u njihovom procesu integracije, uključujući pomoć u traženju zaposlenja, pružanje jezičnih tečajeva i priznavanje kvalifikacija.
Pravo na obrazovanje
Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo i ključna komponenta integracije tražitelja azila u društvo domaćina. U Republici Hrvatskoj, pravo na obrazovanje za tražitelje azila osigurano je zakonodavstvom. Prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (LITP), djeca tražitelji azila u Hrvatskoj imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.
Nakon podnošenja zahtjeva, djeca se mogu upisati u školu unutar 30 dana. Proces upisa u predškolske, osnovne ili srednje škole provode zaposlenici Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite. Djeca tražitelji azila u Hrvatskoj također imaju pravo na posebnu pomoć u učenju hrvatskog jezika i nadoknadi znanja kojeg možda nedostaje u nekim školskim predmetima.
Ovo se postiže kroz pripremne i dopunske nastave. Važno je napomenuti da, iako je pravo na obrazovanje zajamčeno, postoje izazovi u praksi, poput organizacije pripremnih nastava i uključivanja djece u redovito školovanje.
Pravo na zdravstvenu zaštitu
Tražitelji azila u Republici Hrvatskoj imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, što je ključna komponenta njihove integracije u hrvatsko društvo. Organizacija “Liječnici svijeta Belgija” predstavila je publikaciju koja ističe važnost pružanja i olakšavanja pristupa zdravstvenoj zaštiti tražiteljima međunarodne zaštite u Hrvatskoj.
U vrijeme globalne pandemije CoVid-19, osiguravanje zdravstvene zaštite najranjivijim skupinama postalo je još važnije. Liječnici svijeta, koji djeluju u Hrvatskoj, proveli su više od 1860 inicijalnih zdravstvenih pregleda za tražitelje azila, gotovo 5,5 tisuća medicinskih konzultacija i više od 1700 psihosocijalnih konzultacija.
Model pružanja zdravstvene skrbi koji je predstavljen u publikaciji pokazao se kao relativno uspješan, iako je nailazio na izazove zbog promjenjivih potreba korisnika i migracijskih trendova. Ključna poruka je da svako ljudsko biće ima pravo na pravovremenu i adekvatnu zdravstvenu zaštitu, što je u skladu s člankom 25. Deklaracije o ljudskim pravima.
