MIKROeRAČUN je danas najbrži način da eRačune izdamo i zaprimimo “po pravilima”, ali i da se pripremimo za scenarij koji nitko ne voli: porezna kontrola. Kad Porezna uprava dođe, ne zanima je dojam nego tragovi – jesu li računi izdani kako treba, postoji li uredna evidencija i možemo li u par klikova dokazati što smo napravili i kada.
Svi smo se našli u situaciji da “samo trebamo poslati račun” i da nam se to čini kao rutina. Problem nastaje kad se rutina pretvori u naviku bez provjere: pogrešan broj računa, krivi način plaćanja, neusklađeni podaci, nedovoljno jasna arhiva. Upravo tu MIKROeRAČUN igra veliku ulogu jer je zamišljen kao besplatna aplikacija Porezne uprave za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju eRačuna u okviru sustava ePorezna.
Ako želimo mirno spavati, cilj nam je jednostavan: postaviti proces tako da i u mirnom danu radimo kao da je kontrola sutra. U nastavku donosimo savjete i korake…
Key takeaways
- MIKROeRAČUN = eRačun + fiskalizacija
- Kontrola traži trag, ne objašnjenja
- Arhiva i dosljednost spašavaju
- Razlikuj B2C i eRačun logiku
- Priprema je pola posla
Što porezna kontrola stvarno provjerava
Porezna kontrola najčešće “čita” našu dosljednost: kontinuitet numeracije računa, usklađenost iznosa i načina plaćanja, postojanje ispravnih elemenata računa i mogućnost brzog uvida u dokumentaciju.
Kod računa u krajnjoj potrošnji (B2C) fokus je na pravilnoj fiskalizaciji tijekom izdavanja računa te na elementima poput JIR/ZKI i QR koda, dok je kod eRačuna logika drugačija jer se fiskalizacija eRačuna provodi odvojeno od same razmjene eRačuna. To je detaljno objašnjeno u dokumentu “Pitanja i odgovori vezani uz Zakon o fiskalizaciji” koji objavljuje Porezna uprava.
Gdje MIKROeRAČUN ulazi u priču
MIKROeRAČUN je besplatna aplikacija Porezne uprave u kojoj Porezna uprava nastupa kao pristupna točka/informacijski posrednik, a aplikacija je dostupna kroz sustav ePorezna. U praksi to znači: možemo pregledavati, zaprimati i izdavati eRačune, imati arhivu ulaznih računa i provoditi automatsku fiskalizaciju eRačuna pri zaprimanju/izdavanju.
Upute jasno navode da se pristupa putem preglednika uz prijavu kroz NIAS, što je bitno jer kontrola često kreće od pitanja “tko je i kada pristupao sustavu”.
Zašto je eRačun postao nova normalnost
EU i javni sektor godinama guraju standardizaciju eRačuna jer smanjuje ručni rad i povećava sljedivost transakcija. Nama to u praksi znači manje “papirnatih rupa” i manje prostora za greške koje kasnije bole.
Kako se pripremiti da kontrola prođe bez stresa
Prvo si postavimo pravilo: svaki račun mora biti izdan kroz isti, kontrolirani proces. Ako koristimo MIKROeRAČUN, onda ga koristimo dosljedno – ne “pola u aplikaciji, pola u Wordu”.
Drugo, arhivu tretiramo kao dokazni materijal: ulazni i izlazni računi moraju biti lako pretraživi, s jasnim povezivanjem na isporuke/usluge i uplate. Treće, unaprijed dogovorimo internu rutinu: tko izdaje, tko provjerava, tko čuva i koliko dugo, te kako rješavamo storno i ispravke.
Najčešća greška koja pali alarm
Kad naknadno “krpamo” račune, a ne dokumentiramo promjenu. Kontrola voli čistu priču: ispravak mora imati logiku, trag i konzistentne podatke, a ne improvizaciju.
Brza usporedba: što je kritično u praksi
| Situacija | Što kontrola očekuje | Najčešća greška | Kako si pomažemo |
| Izdavanje računa kupcu (B2C) | Fiskalizacija pri izdavanju, uredni elementi računa | Preskočen/krivo proveden postupak | Standardni proces i provjera računa |
| Izdavanje eRačuna (B2B/B2G) | Razmjena eRačuna + odvojena fiskalizacija eRačuna | Miješanje logike B2C i eRačuna | Korištenje rješenja poput MIKROeRAČUN |
| Storno/ispravci | Trasan ispravak i konzistentna evidencija | “Brisanje” ili prepisivanje bez traga | Ispravak kroz propisani postupak |
Što radimo kad nešto pođe po zlu
U realnosti će se dogoditi prekid interneta, pogrešan unos ili potreba za stornom. Zato je važno da znamo i “plan B” koji je propisan Zakonom o fiskalizaciji: zakon predviđa i postupanje u slučaju prekida rada uređaja/veze, kao i obveze naknadne dostave elemenata računa nakon ponovne uspostave veze.
Kad imamo jasnu proceduru i ne skrivamo grešku nego je uredno ispravimo, kontrola to u pravilu doživljava kao odgovorno poslovanje, a ne kao izbjegavanje.
Zaključak
MIKROeRAČUN nam može biti najjednostavniji put do urednog eRačun procesa i mirnijeg dočeka kontrole, ali samo ako ga koristimo dosljedno i s jasnim internim pravilima. Porezna uprava u kontroli traži dokaznu logiku: kontinuitet, sljedivost i urednu arhivu. Kad to imamo, porezna kontrola prestaje biti drama i postaje samo provjera rutine.
A kad rutinu postavimo kako treba, fiskalizacija računa prestaje biti stres i postaje još jedan automatizirani korak u poslu.
