Dječji doplatak predstavlja jednu od socijalnih mjera kojom država pruža podršku obiteljima u odgoju i skrbi o djeci. U Republici Hrvatskoj, pravo na dječji doplatak regulirano je posebnim zakonima i odredbama koje definiraju tko ima pravo na ovu vrstu pomoći i pod kojim uvjetima. Uzimajući u obzir važnost ove teme za mnoge obitelji, u ovom ćemo članku detaljno razmotriti sve aspekte dječjeg doplatka. Od općih odredbi, preko kriterija za ostvarivanje prava, do postupka podnošenja zahtjeva – pružit ćemo vam sveobuhvatan vodič koji će vam pomoći da razumijete i ostvarite svoja prava.
Što je dječji doplatak i njegova svrha?
Dječji doplatak je novčano primanje koje je osmišljeno kako bi se pružila potpora obiteljima u uzdržavanju i odgoju djece. U Republici Hrvatskoj, ovaj doplatak predstavlja ključnu socijalnu mjeru kojom država nastoji olakšati financijsko opterećenje obiteljima s djecom. Prema Zakonu o doplatku za djecu, dječji doplatak koristi roditelj ili druga osoba koju određuje zakon, s ciljem pružanja potpore u uzdržavanju i odgoju djece.
Svrha dječjeg doplatka nije samo financijska potpora. Osim što pomaže obiteljima da pokriju osnovne potrebe djeteta, ovaj doplatak također promiče prava djece i potiče odgovornost društva prema najmlađima. Uz to, doplatak također odražava društvenu svijest o važnosti ulaganja u buduće generacije i pružanja jednakih mogućnosti svakom djetetu.
Pravo na dječji doplatak stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstava korisnika i drugih uvjeta utvrđenih zakonom. Osim toga, postoji niz kriterija i uvjeta koje obitelji moraju zadovoljiti kako bi ostvarile ovo pravo, a sve s ciljem osiguranja da pomoć dođe do onih koji je najviše trebaju.
Opće odredbe o dječjem doplatku
Dječji doplatak predstavlja novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom, s ciljem pružanja potpore za uzdržavanje i odgoj djece. Ovaj doplatak nije samo financijska pomoć, već i priznanje države važnosti i ulozi obitelji u odgoju mladih generacija. Pravo na dječji doplatak stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugih uvjeta koji su utvrđeni zakonom. Zanimljivo je napomenuti da se za ostvarivanje ovog prava izvanbračna zajednica izjednačava s bračnom zajednicom.
Doplatak za djecu je osobno pravo korisnika, što znači da se ne može prenositi na drugu osobu. Međutim, postoje iznimke kada se dječji doplatak može isplaćivati drugoj osobi, a sve je to određeno zakonom. Ako oba bračna partnera imaju pravo na doplatak za djecu, moraju se međusobno dogovoriti koji od njih će to pravo ostvarivati.
Ovo pravo je detaljno regulirano i pruža podršku obiteljima, posebno onima s nižim dohotkom, kako bi osigurale bolje uvjete za odgoj svoje djece. Za više informacija, posjetite službenu stranicu Zakon o doplatku za djecu – Zakon.hr.
Kriteriji za ostvarivanje prava na dječji doplatak
Kriteriji za ostvarivanje prava na dječji doplatak u Republici Hrvatskoj su precizno definirani i temelje se na različitim uvjetima, među kojima su najvažniji uvjeti vezani uz dohodak kućanstva, status podnositelja zahtjeva te specifične situacije poput izvanbračnih zajednica.
Pravo na dječji doplatak može se ostvariti ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 70% proračunske osnovice. Za 2023. godinu, proračunska osnovica iznosi 441,44 EUR (3.326,00 kuna), što znači da prosječni dohodak po članu kućanstva ne smije prelaziti 309,01 EUR (2.328,20 kune) mjesečno kako bi se ostvarilo pravo na dječji doplatak.
Osim uvjeta vezanih uz dohodak, postoji niz drugih kriterija. Podnositelj zahtjeva mora imati hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te mora imati prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva. Također, podnositelj zahtjeva mora živjeti u kućanstvu s djetetom i uzdržavati dijete. Iznimno, pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom, kao i za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja, ostvaruje se neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva.
Uz sve navedene kriterije, važno je napomenuti da se pravo na doplatak za djecu ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i da se uz zahtjev moraju priložiti odgovarajući dokazi koji potvrđuju ispunjavanje svih uvjeta.
Tko sve može biti korisnik i pod kojim uvjetima?
Dječji doplatak je novčano primanje namijenjeno potpori uzdržavanju i odgoju djece. No, tko sve može biti korisnik ovog doplatka? Prema Zakonu o doplatku za djecu, pravo na dječji doplatak može ostvariti roditelj, ali i posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed, te osoba kojoj je, na temelju odluke nadležnog tijela, dijete povjereno na čuvanje i odgoj. Osim toga, korisnik doplatka može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
No, postoje i određeni uvjeti koje korisnik mora ispunjavati. Korisnik mora biti hrvatski državljanin s neprekidnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva. Također, korisnik može biti i stranac s odobrenim stalnim boravkom u Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva. Uz to, korisnik može biti i stranac s odobrenim azilom ili supsidijarnom zaštitom, kao i članovi njihove obitelji prema propisima o azilu.
Važno je napomenuti da dječji doplatak nije predmet ovrhe ili osiguranja, osim u slučajevima određenim zakonom, poput uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak. U svakom slučaju, pravo na dječji doplatak regulirano je zakonima Republike Hrvatske, a svaki korisnik treba biti dobro informiran o svim uvjetima i pravilima kako bi pravilno ostvario svoje pravo.
Kategorije djece koje imaju pravo na doplatak
Dječji doplatak predstavlja novčanu potporu koju država pruža obiteljima kako bi im olakšala financijsko opterećenje povezano s odgojem i skrbi o djeci. No, koja djeca točno imaju pravo na ovu vrstu pomoći?
Prvo i osnovno, dječji doplatak pripada svakom djetetu koju korisnik stvarno uzdržava. To uključuje:
- Vlastitu djecu, posvojenu djecu ili pastorčad.
- Uzdržavanu unučad.
- Drugu djecu bez roditelja.
Međutim, postoji nekoliko specifičnih uvjeta vezanih uz dob djece. Naime, dječji doplatak pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života. No, postoje iznimke. Ako dijete pohađa osnovnu školu nakon 15. godine života zbog kasnijeg upisa ili zdravstvenih razloga, pravo na doplatak se produljuje.
Također, dječji doplatak pripada djeci koja se nalaze na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19, odnosno 20 godina života, ovisno o trajanju srednjoškolskog obrazovanja. Djeca s oštećenjem zdravlja imaju pravo na doplatak do 21. godine života.
Važno je napomenuti da djeca s prebivalištem u inozemstvu ili s boravkom u inozemstvu dužim od 3 mjeseca nemaju pravo na dječji doplatak, osim ako nije drukčije određeno međunarodnim ugovorom ili pravilima EU.
Kako i gdje podnijeti zahtjev za dječji doplatak?
Pravo na dječji doplatak ostvaruje se preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ako ispunjavate uvjete, možete podnijeti zahtjev za dječji doplatak. Važno je biti informiran o svim potrebnim dokumentima i uvjetima prije podnošenja zahtjeva. Dokumentacija uključuje osobne dokumente, potvrde o prebivalištu, poreznu karticu i druge relevantne informacije koje dokazuju vaše financijsko stanje i uvjete za ostvarivanje prava.
Podnošenje zahtjeva za dječji doplatak može se obaviti na nekoliko načina. Najčešći način je online putem službene web stranice HZMO-a. Na ovoj stranici možete pronaći sve potrebne informacije, obrasce za prijavu i upute o postupku podnošenja zahtjeva. Alternativno, zahtjev možete podnijeti i osobno u nadležnoj poslovnici HZMO-a ili putem pošte.
Nakon podnošenja zahtjeva, važno je redovito pratiti status vašeg zahtjeva kako biste bili informirani o njegovom napretku. Ako vaš zahtjev bude odobren, dječji doplatak će se isplaćivati na vaš bankovni račun svakog mjeseca.
Kada se dječji doplatak može isplaćivati drugoj osobi?
U Hrvatskoj, dječji doplatak nije isključivo pravo roditelja. Postoje iznimke i posebne situacije kada se doplatak može isplaćivati drugim osobama. Osim roditelja, pravo na dječji doplatak mogu ostvariti posvojitelji, skrbnici, očuh, maćeha, baka, djed ili osoba kojoj je na temelju odluke nadležnog suda dijete povjereno na čuvanje i odgoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u studenome 2022. godine čak 7.653 umirovljenika koristilo je dječji doplatak.
Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba koja je određena Zakonom radi potpore u uzdržavanju i odgoju djece. Međutim, kako bi se odobrilo primanje doplatka, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. U Hrvatskoj, podnositelji zahtjeva moraju živjeti s djetetom ili uzdržavati dijete, a njihov dohodak ne smije prelaziti određeni mjesečni iznos. Također, postoji niz uvjeta vezanih uz državljanstvo, prebivalište i status azilanta ili stranca s odobrenim stalnim boravkom.
U nekim drugim zemljama, poput Njemačke, postoji mogućnost da se dječji doplatak prenosi na bake i djedove, umjesto na roditelje, pod određenim uvjetima. U Hrvatskoj, iznos doplatka ovisi o visini ostvarenog ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno, a postoji i dodatak za treće i četvrto dijete.
Prava i uvjeti za djecu s prebivalištem ili boravkom u inozemstvu
U kontekstu Europske Unije, postoji koordinacija socijalnih sustava među državama članicama kako bi se osiguralo da obitelji ne budu uskraćene za prava koja im pripadaju.
Prema EU propisima, obiteljske naknade uključuju novčane naknade i naknade u naravi namijenjene pokrivanju obiteljskih troškova. U državama članicama EU različite vrste naknada smatraju se obiteljskim naknadama, poput naknade za roditelje, dječjeg doplatka, dodataka za velike obitelji, potpora za njegu djece s posebnim potrebama i slično. U Hrvatskoj je obiteljska naknada poznata kao dječji doplatak.
Ako ste zaposleni ili samozaposleni i primite mirovinu ili boravite u državi članici Europske Unije, Europskog gospodarskog prostora (EGP) ili Švicarske konfederacije, možda imate pravo na obiteljske naknade u jednoj od ovih zemalja, čak i ako vaše dijete ne boravi u toj zemlji, već u drugoj državi članici EU.
Važno je napomenuti da EU propisi o koordinaciji socijalnih sigurnosnih sustava sadrže jasna pravila koja propisuju koja je država članica EU odgovorna za isplatu obiteljskih naknada. Ako postoji pravo u više od jedne države članice EU, primjenjuju se pravila o prioritetu kako bi se odredilo koja će država biti primarno nadležna, a koja sekundarno nadležna za isplatu obiteljskih naknada.
Od 1. siječnja 2021. godine, prava na dječji doplatak odlučuju se prema EU propisima i spadaju pod nadležnost regionalnih službi i lokalnih ureda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.
Za više informacija o ovim pravilima i kako se odnose na dječji doplatak u Hrvatskoj, možete posjetiti službene stranice mirovinsko.hr i gov.hr.
