Hrvatska Vlada pokrenula je značajnu reviziju zakonodavnog okvira s ciljem poboljšanja zaštite žena od nasilja. Ova inicijativa uključuje predložene izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Posebno se ističe uvođenje novih kaznenih djela, uključujući teško ubojstvo ženske osobe – femicid i neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje.
Premijer Andrej Plenković naglasio je da ove zakonodavne promjene odražavaju snažnu političku posvećenost daljnjem suzbijanju nasilja nad ženama, djecom i unutar obitelji. Istaknuo je da je ovo treći set izmjena tijekom mandata trenutne vlade, što predstavlja najznačajnije i najopsežnije promjene u ovom području. Poruka premijera podcrtava posvećenost vlade rješavanju problema nasilja kroz sveobuhvatne zakonske reforme.
Ministar pravosuđa Ivan Malenica istaknuo je da predložene izmjene predstavljaju značajan korak naprijed u usmjeravanju pravnog sustava prema žrtvama nasilja i uvođenju strožih kazni za sve oblike rodno utemeljenog nasilja. Objasnio je da su ove promjene dio šire strategije preoblikovanja sustava zaštite žena od nasilja, uključujući specijaliziranu obuku za suce i proširenje sustava podrške žrtvama i svjedocima.
Ključne značajke predloženih izmjena uključuju:
- Proširenje prava žrtava u kaznenim postupcima: Izmjene Zakona o kaznenom postupku značajno pojačavaju prava žrtava nasilja. To uključuje pravo na žalbu protiv odluka o mjerama opreza i određivanje minimalne udaljenosti od 100 metara za takve mjere. U slučaju kršenja, policija će imati ovlast uhititi počinitelja, a sud mora odlučiti unutar 24 sata o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom.
- Prekvalifikacija spolnog uznemiravanja: Prema revidiranom Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, spolno uznemiravanje prelazi iz prekršajnog u kazneno djelo, s oštrijim kaznama i obveznom zatvorskom kaznom za kršenje zaštitnih mjera.
- Pojačane kazne i nove definicije u Kaznenom zakonu: Izmjene predviđaju povećanje kazni za silovanje i teška seksualna kaznena djela, uključujući seksualno zlostavljanje djece, te ukidanje zastare za ova kaznena djela. Uvođenje femicida kao posebnog kaznenog djela nosi minimalnu kaznu od 10 godina do doživotnog zatvora. Ovo je u skladu s Istanbulskom konvencijom, koja uključuje koncept rodno utemeljenog nasilja nad ženama kao otežavajuću okolnost u kaznenim djelima.
- Proširenje definicije rodno utemeljenog nasilja: Izmjene pružaju sveobuhvatnu definiciju rodno utemeljenog nasilja, prepoznajući ga kao nasilje usmjereno na ženu jer je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene. Ova definicija će se smatrati otežavajućim faktorom u svakom činu nasilja.
Ove zakonodavne promjene šalju jasnu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žena i nasilje nad njima, isključivo na temelju njihovog spola, neprihvatljivo. Posvećenost vlade ovim reformama pokazuje značajan pomak u adresiranju i kažnjavanju rodno utemeljenog nasilja, s ciljem stvaranja sigurnijeg i pravednijeg društva za sve.